LONČAR, Mate (Mato), književni povjesničar (Vinjani kraj Posušja, 30. VII. 1938 — Beograd, 2. IV. 2020). Gimnaziju završio 1958. u Gradačcu, studij južnoslavenskih jezika i književnosti i svjetske književnosti 1963. na Filološkom fakultetu u Beogradu te doktorirao 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom Pojava, značajke i odjeci časopisa Danas u književnosti između dva rata. U Beogradu radio 1966–71. u Institutu za teoriju književnosti, potom predavao noviju hrvatsku književnost na Filološkom fakultetu, od 1985. kao docent i od 1998. do umirovljenja 2001. kao izvanredni profesor. Predavao hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Seoulu 2001–03. Surađivao u beogradskim izdanjima Književnost i jezik (1962, 1966–67), Student (1963, 1967–68), Književna istorija (1968, 1973–74), Borba (1973), Književne novine (1973), Politika (1973, 1987), Savremenik (1976), Marksizam i književna kritika u Jugoslaviji 1918–1941 (1978), Rečnik književnih termina (1985) i Sveske Zadužbine Ive Andrića (2006) te u periodicima i zbornicima Izraz (1963, 1965, 1971), Forum (1968, 1975, 1986), Kritika (1969), Telegram (1969–70), Croatica (1972), Umjetnost riječi (1972), Jedinstvo (Priština 1973), Krleža u školi (Sarajevo 1973), Razvitak (Novi Sad 1973), Miroslav Krleža 1973 (Zagreb 1975), Republika (1975), Odjek (1976, 1979), Vjesnik (1976), 15 dana (2002), Croatica et Slavica Iadertina (2006), Krleža danas (Zagreb 2007), Krležini dani u Osijeku (2007). Okosnica je njegova književnopovijesnoga istraživanja opus M. Krleže, u kojem je najveću pozornost posvetio ranim dramskim djelima (zbornik Miroslav Krleža. Beograd 1967), časopisima (Književna istorija, 1969, 6) i enciklopedijskomu radu (Krleža, 99 varijacija. Beograd 1972; priređivač). Priredio i Krležina Izabrana djela, 1–10 (Beograd 1977) te izdanje Eseji, kritike, polemike, putopisi, dnevnici, zapisi (Sarajevo—Zagreb 1977). Drugi svezak pretiska časopisa Danas (Zagreb 1972) popratio analitičkom studijom, u kojoj donosi opširnu faktografsku građu i biografske pojedinosti o suradnicima te Krležinu autorskom i uredničkom prinosu. Priredio i predgovorima popratio pretisak knjige Turpituda M. Ristića (Zagreb 1972), beogradska izdanja 1976. U registraturi A. Kovačića, Izabrana djela J. Kozarca i A. G. Matoša te Povratak D. Cesarića (Ljubljana 1985). Objavio studiju Pre/tvorbe modernizma (Beograd 2003). Surađivao u Hrvatskoj književnoj enciklopediji LZ.
LIT.: M. Vaupotić: Treći zbornik odanosti Miroslavu Krleži. Republika, 24(1968) 10, str. 624. — M. Mitrović: Ekspresionizam i hrvatska književnost. Književna istorija (Beograd), 3(1970) 8, str. 937. — V. Kalezić: Sa časopisom Danas, opet. Savremenost (Novi Sad), 2(1972) 5, str. 71–85. — D. Kapetanić: Krležin Danas u reprint-izdanju. Dometi, 5(1972) 1/2, str. 108–109. — S. Lukić: Pokušaj tipologije književne kritike u Jugoslaviji s obzirom na marksizam. Književna kritika (Beograd), 4(1973) 2, str. 16. — (Razgovori): R. Đurić, Politika (Beograd), 74(1977) 13. X, str. 12. — M. Štajduhar, Danas, 3(1984) 139, str. 52–55. — S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari. Zagreb 1987. — Isti: Krležologija, 5–6. Zagreb 1993. — D. Gašparović: Croatian Studies in Seoul. Most, 2005, 3/4, str. 84–86.
Tea Rogić Musa (2021)
