LOPAC, Matija (Mato), klasični filolog i prevoditelj (Senjska Draga, 21. I. 1887 — Sarajevo, 21. VI. 1976). Završio 1908. gimnaziju u Senju te 1912. studij klasične filologije i slavistike na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu, na kojem je 1919. doktorirao tezom Tvorba deteriorativnih riječi za ljude u hrvatskom jeziku. Položivši profesorski ispit 1913, predavao u Osijeku, Breznici, Sarajevu i Tuzli, u učiteljskim školama u Derventi 1916–18. i Sarajevu 1930–37, realkama u Slavonskom Brodu 1919–22. i Mostaru 1938–41 (ravnatelj) te u Sarajevu 1922–29. i od 1941. do umirovljenja 1945 (ravnatelj). Ondje je bio i voditelj poslova u školstvu pri Velikoj župi Vrhbosna 1942. te od 1945. honorarni knjižničar u Knjižnici Zemaljskoga muzeja, u kojoj je, reaktiviran 1953, radio do umirovljenja 1960. Honorarni docent za morfologiju i sintaksu latinskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1953–62. Objavljivao je pjesme u Pobratimu (1902–03, 1905–06) te filološke i pedagoške osvrte u Nastavnom vjesniku (1917–18), Sarajevskom listu (1917), Napretku (1927, 1934), kalendaru Napredak (1934) i Gospodarstvu (1942). Sastavio bibliografije o narodnim nošnjama i vezovima u BiH te o etnografsko-folklornim, povijesnim i arheološko-epigrafskim radovima o BiH (Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1949–57). S francuskoga je u suradnji preveo Suvremene misli o školi i djetetu A. Bineta (1–3. Sarajevo 1926–1927), s latinskoga samostalno Deset knjiga o arhitekturi Marka Vitruvija Poliona (Sarajevo 1951, Zagreb 1997) i Vode i vodovodi grada Rima Seksta Julija Frontina (Sarajevo 1972). Veći dio prijevoda, među ostalim Prirodoslovlje Gaja Plinija Starijega, ostao je u rukopisu (Arhiv Hrvatskoga kulturnoga društva »Napredak«, Sarajevo). Jedan je od najzaslužnijih za otvaranje »Napretkove« Središnje javne knjižnice (1928) i ravnatelj njegova konvikta »Kralj Tomislav«. Potpisivao se šifrom Dr. L.-c.
LIT.: V. Palavestra: Dr Matija Lopac. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Etnologija, NS 1974, 29, str. 221–222. — Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888–1988. Sarajevo 1988. — I. Alilović: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova. Zagreb 1989, 126–127. — P. Knezović: Prof. dr. Matija Lopac. Napredak (kalendar), 39(1991) str. 220–223. — S. Blažanović: »Napredak« u Zagrebu. Zagreb 1996, 15, 28–30.
Klara Pranjko (2021)
