LOVRIĆ, Edo (Eduard), pravnik (Crikvenica, 30. VII. 1866 — Zagreb, 21. VIII. 1951). U Rijeci završio gimnaziju 1886, u Zagrebu studij prava doktoratom 1891. Činovnik 1893–1903. u Odjelu za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade, ujedno zamjenik prisjednika 1898–1903. i prisjednik 1903. u Financijalnom sudu. Na Pravoslovnom i državoslovnom odn. Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao ženidbeno pravo kao privatni docent 1901–03, kanonsko pravo Rimokatoličke i Grčko-istočne crkve kao suplent 1903, izvanredni 1903–06. i redoviti profesor od 1906. do umirovljenja 1938; potom bio honorarni nastavnik do ukinuća predmeta kanonskoga prava 1945. Dekan Fakulteta 1907–08, 1922–23. i 1930–31, rektor Zagrebačkoga sveučilišta 1913–14. i 1937–38. Nakon uspostave Kraljevstva SHS nastojao oko pravnoga položaja Katoličke crkve, zauzimajući se 1919. za kontinuitet primjene austrijskoga Konkordata iz 1855, koji je do 1918. vrijedio u Hrvatskoj i Slavoniji, te oko ujednačivanja bračnoga prava. Bavio se napose obiteljskim i kanonskim pravom (starijim – prema zborniku Corpus juris canonici iz 1582, s izmjenama i dopunama do 1918, i novijim – prema zakoniku Pija X. i Benedikta XV. Codex iuris canonici, koji je stupio na snagu 1918), na temelju čega su sastavljana skripta, među ostalim Kanonsko pravo (Zagreb 1906), Ženidbeno pravo (Zagreb 1911, 1928), Hierarhija (Zagreb 1928) i Pravo Katoličke crkve – Jus Ecclesiae catholicae, 1–4 (Zagreb 1933). Autor je knjižice Sjedište oblasti u Vinodolu. Crikvenica – Novi (Crikvenica 1907) i priloga u periodicima Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu (1896–98, 1905, 1910–11, 1914, 1918–19, 1921, 1923, 1925–30, 1936–41; suurednik 1921–41), Savremenik (1906), Narodne novine (1910, 1913), Srbobran (1914), Hrvatski socijalni tjedan (1938), Mladi radiša (1938), Jutarnji list (1940), Alma mater Croatica (1941) te u Spomen-knjizi na proslavu dvadesetpetgodišnjice obstanka Pravničkoga družtva u Zagrebu (Zagreb 1900) i Spomenici na Drugi kongres pravnika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Ljubljana 1927). Bračno pravo Hrvatske i Slavonije prikazao je u zbirci Das Eherecht der europäischen Staaten und ihrer Kolonien, 4 (Berlin 1904, 1937²). Uredio izdanja Gradjanski sudovnik od 16. veljače 1853. i Zakon o nutarnjoj uredbi i o poslovnom redu vlasti sudbenih od 3. svibnja 1853 (Zagreb 1899²) i Propisi o neparbenim pravnim poslovima. I. Izvanparbeni postupnik od 9. kolovoza 1854. II. Propisi o sirotinjskim povjerenstvima itd. III. Bilježnički red od 21. svibnja 1855 (Zagreb 1900²). Bio je predsjednik Pravničkoga društva u Zagrebu od 1932 (počasni član 1936) i član Pravnoga instituta 1944. Redoviti član HAZU od 1941.
LIT.: Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb 1894–1904, 1906–1914, 1916–1918. — M. Novak: Studije iz ženidbenoga prava. Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu (MPD), 26(1900) 10, str. 626–629. — Isti: (O 2. izd. Gradjanskoga sudovnika od 16. veljače 1853. i Zakona o nutarnjoj uredbi i o poslovnom redu vlasti sudbenih od 3. svibnja 1853). Ibid., str. 629–630. — Isti: (O knj. Propisi o neparbenim pravnim poslovima). Ibid., str. 630–631. — Predavanje o ženitbenom pravu. Narodne novine, 71(1905) 117, str. 4. — Sveučilište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu 1874–1924. Zagreb 1925, 103, 108. — Izvješće o redovitoj glavnoj skupštini Pravničkog društva u Zagrebu. MPD, 58(1932) 5, str. 236–237. — J. I.: Problemi ženidbenog prava. Hrvatska straža, 6(1934) 75, str. 13–14. — Izvješće o redovitoj glavnoj skupštini Pravničkog društva u Zagrebu. MPD, 62(1936) 6/7, str. 330–334. — Jubilej dr. Eda Lovrića. Slovenski pravnik (Ljubljana), 50(1936) 9/10, str. 256. — Život i rad dra. Ede Lovrića. Alma mater Croatica, 2(1938–39) 2, str. 33–35. — H. Wolf: (O 75. obljetnici života). Ibid., 5(1941) 1, str. 34–35; Hrvatski narod, 3(1941) 166, str. 8. — Društvene vijesti. MPD, 68(1942) 1/2, str. 80. — Ljetopis HAZU, 1943, 54, str. 5, 8, 20–21, 25–26, 34–37, 60, 138–139. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969, 30. — I. Mužić: Katolička crkva u Kraljevini Jugoslaviji. Split 1978, 14, 16, 243. — Pravni fakultet u Zagrebu, II/1. Zagreb 1996, str. 331–332, 643; IV/1. 1997, str. 479–486. — Ž. Pavić: Prilozi za povijest Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. — 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb 2001, 18, 214, 259. — M. Berljak: Katedra kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tkalčić, 9(2005) str. 418. — Lj. Dobrovšak: Ženidbeno (bračno) pravo u 19. stoljeću u Hrvatskoj. Croatica Christiana periodica, 29(2005) 56, str. 77–78, 80–81, 102.
Marino Jureković (2021)
