LOVRIĆ, Franjo, gospodarstvenik i političar (Sisak, 16. VII. 1815 — Sisak, 30. VII. 1910). Glavnu školu završio u Petrinji oko 1830, potom u Sisku bio trgovački pomoćnik te samostalni trgovac, ponajviše žitom i drvom, od 1837. U preporoditeljskom krugu od 1838; njegovim zauzimanjem u Sisku je 1839. izvedena drama I. Kukuljevića Sakcinskoga Juran i Sofija ili Turci kod Siska, u kojoj je igrao Jurana, a o kazališnom životu grada pisao je u Danici ilirskoj (1841, 2). Promicao je unapređenje trgovine i gospodarskih prilika u Sisku (Ilirske narodne novine, 1838–42, 1846), sudjelovao u osnivanju Savsko-kupskoga parobrodarskoga društva 1843. i preuzimanju prvoga hrvatskoga riječnoga parobroda »Sloga«, izgrađenoga po narudžbi Društva u Beču 1844; o njegovoj plovidbi do Siska u suautorstvu napisao knjižicu (Putovanje i dolazak u Sisak pervoga domorodnoga parobroda nazvanoga Sloga. Zagreb 1844), o havariji pak pisao u periodicima Agramer politische Zeitung (1845, 76) i Narodne novine (NN, 1845, 77). Pisano je razradio svoja stajališta o trgovačkim potrebama u Hrvatskoj, s težištem na razvoju prometa (Obći zagrebački koledar, 1846). Zauzimao se osobito za razvoj željeznica, priklanjajući se stajalištima o središnjoj ulozi Zagreba i prijedlozima povezivanja s bečko-tršćanskom magistralom (NN, 1846, 103). Pisao i o svilarstvu (Gospodarski list, 1858, 1860) te povijesti Siska (NN, 1881). Politički aktivniji od 1843 – piše i protiv mađarona (NN, 1843, 4) – 1848. sudionik je Narodne skupštine u Zagrebu 25. III, zastupnik sisačkoga trgovišta u Hrvatskom saboru te član i povjerenik Banskoga vijeća u rudarskim poslovima i logističkoj opskrbi vojske. Sudjelovao je na banskim konferencijama 1861. i o željezničkom pitanju 1862, kao saborski zastupnik (1861–67) podupro 1861. državotvorni prijedlog E. Kvaternika, no dopuštao je i realnu uniju s Ugarskom. Sisački je načelnik 1849–51. i 1860–1902 (sjedinjenoga civilnoga i vojnoga Siska od 1874). Podupirao tiskaru I. Vončine i njezin list Zatočnik (Branik), bio zaslužan za urbani (uređenje šetališta 1876, nadogradnje vijećnice 1879. i 1900, gradnja bolnice 1896, pločnika, kanala) i kulturni (osnivanje Narodne čitaonice 1877, otvaranje škola) razvoj Siska. Član Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu od 1851, Gospodarskoga odbora za osnivanje Sveučilišta 1861–74, član utemeljitelj JAZU 1861–67. Dio korespondencije čuva mu se u Zbirci rukopisa NSK u Zagrebu. God. 1992–95. u RH dodjeljivao se Orden Franje Lovrića za zasluge u gospodarskom razvitku i stvaranju moderne hrvatske države.
LIT.: Franjo Lovrić. Posavski pučki kalendar za prostu godinu 1900. Sisak (1900), passim. — Franjo Lovrić. Novi sisački glas, 2(1909) 4. VII, str. 2. — (Nekrolozi): Agramer Zeitung, 85(1910) 2. VIII, str. 6; Novi sisački glas, 3(1910) 7. VIII, str. 2; Novosti, 4(1910) 2. VIII, str. 3. — M. Špeljak: Pogled na parlamentarni rad Franje Lovrića u godini 1861. Novi sisački glas, 3(1910) 7. VIII, str. 1–2; 14. VIII, str. 1–2; 20. VIII, str. 1–2. — F. Kovač: Prikaz razvoja grada Siska o njegovoj pedesetgodišnjici. Sisak 1925, 3–9. — J. Kožarić: Boravak Petra Karađorđevića–Mrkonjića u Sisku godine 1876. Jutarnji list, 17(1928) 6. V, str. 34. — B. Stulli: Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825–1863, 1–2. Zagreb 1975. — M. Despot: Razmatranja Franje Lovrića o podizanju trgovine u Hrvatskoj za vrijeme Ilirizma. U: Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15–20. stoljeća. Zagreb 1984, 199–221. — A. Szabo: Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860–1873, 1–2. Zagreb 1987–1988. — I. Golec: Gospodarsko-politička i kulturna djelatnost Franje Lovrića. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1994, 27, str. 205–214 — M. Matovina: Bio je živi spomenik Siska. Novi sisački tjednik, 3(2000) 83, str. 24. — Hrvatski državni sabor 1848, 1–4. Zagreb 2001–2008. — I. Iveljić: Očevi i sinovi. Zagreb 2007. — M. Kolar-Dimitrijević: Svilarstvo u Hrvatskoj. Zagreb 2007, 144–148. — Rukopisna ostavština Fabijana Kovača. Sisak 2008. — F. Hefele: Prilozi za povijest grada Siska. Sisak 2010.
Ivica Golec i Redakcija (2021)
