LOVRIĆ, Ivan
traži dalje ...LOVRIĆ, Ivan (Lovrich, Giovanni), pisac (Sinj, o. 1754 — Sinj, 14. XI. 1777). Studirao medicinu u Padovi. Potaknut studijom A. Fortisa (1774), sastavio polemično djelo Osservazioni di Giovanni Lovrich sopra diversi pezzi del Viaggio in Dalmazia del signor abate Alberto Fortis coll’aggiunta della vita di Soçivizca (Venecija, Francesco Sansoni, 1776; na hrvatski preveo M. Kombol, Zagreb 1948), u predgovoru kojega razlaže prosvjetiteljsko-racionalističke motive što su ga obvezali da ispravi Fortisove činjenične propuste i izvijesti o stvarnim kulturnim i gospodarskim prilikama u kraju od izvora Cetine do Trilja. Temeljito obišavši kraj, u prvom dijelu (Del corso della Cetina, il Tilurus, o Nastus degli antichi) iznio je geografske, geološke i hidrografske pojedinosti te opisao arheološke lokalitete s epigrafskim ostatcima iz rimskoga doba, u drugom (De’ costumi de’ Morlacchi) znalački opisao običaje i vjerovanja Dalmatinske zagore te upozorio na tamošnje nepovoljne gospodarske prilike, korigirajući Fortisovu socioantropološku analizu, a u trećem (Život Stanislava Sočivice) donio životopis prema kazivanju S. Radovića Sočivice, u kojem je objasnio uzroke rasprostranjenosti hajdučije u Cetinskoj krajini. Opisujući društveno-politički i gospodarski položaj stanovništva, oštre kritike uputio je svećenstvu, napose franjevcima. Zbog takva stajališta, napada na A. Kačića Miošića i L. Vladmirovića te netočnih epigrafskih čitanja i etimoloških objašnjenja djelo je naišlo na nepovoljnu recepciju u suvremenika. U svoju obranu Lovrić je objavio brošuru Lettera apologetica di Giovanni Lovrich al celebre signor Antonio Lorgna (Brescia 1777), odgovor na kritički intoniran napis pripisan A. M. Lorgni (Efemeridi letterarie di Roma, 1776, 35), na koju je odgovorio sam Fortis (L’abate Fortis al signor Giovanni Lovrich. Brescia 1777). U domovini je najveći odjek imala kritika J. Radmana (Lettera del r. p. Gaetano Deribak sul libro delle Osservazioni di Giovanni Lovrich. Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1883, 11–12; 1884, 1–3). Iako nedovoljno potkrijepljena, Lovrićeva zapažanja o starinama i usmenoknjiževna građa što ju je zapisao potvrđeni su arheološkim, etnološkim i folklorističkim istraživanjima, a prikaz Sočivičina života poslužio je kao izvor za romantičku književnu obradbu morlačke teme u XIX. st. te je preveden na engleski, francuski, njemački i talijanski jezik. Prema Kombolovu prijevodu u HNK u Splitu izvedena je drama Život Stanislava Sočivice (priredio B. Buljan, 1971).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
LOVRIĆ, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 3.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovric-ivan>.