LUBURIĆ, Vjekoslav (Maks), general i publicist (Humac kraj Ljubuškoga, 6. III. 1913 — Carcagente, 20. IV. 1969). U Mostaru polazio gimnaziju te radio u bolesničkoj blagajni Javne burze, potom u Zagrebu na igralištu ŠK »Građanski« i imanju Vinovrh. Na poč. 1930-ih pristupio ustaškomu pokretu te bio u emigraciji u Mađarskoj. Od travnja 1941. na službi u Glavnom ustaškom stanu, u srpnju imenovan voditeljem Ureda III Ustaške nadzorne službe, odn. Ustaške obrane što je upravljala logorima; organizirao logor Jasenovac i bio mu prvi zapovjednik. Na zahtjev Nijemaca, koji su držali da masovna ubojstva srpskoga pučanstva snaže partizanski pokret i ometaju njihove snage, na poč. 1943. smijenjen i do poč. 1944. držan u kućnom pritvoru, ali je zadržao velik utjecaj na upravu logora. U kolovozu 1944. sudjelovao u uhićenjima kruga oko M. Lorkovića i A. Vokića, potom bio vraćen na dužnost i u listopadu promaknut u ustaškoga pukovnika. U veljači 1945. preuzeo je zapovijedanje vojnim i redarstvenim snagama te civilnu upravu na sarajevskom operacijskom području, potom je u travnju u činu generala postavljen za zapovjednika II. ustaškoga zbora u Sisku. U svibnju vodio ostatke vojske NDH prema Austriji radi predaje Britancima; vrativši se u Hrvatsku, kratko zapovijedao malom skupinom bivših ustaških vojnika. U studenom izbjegao u Mađarsku i od 1948. živio u Španjolskoj, od 1957. u Carcagenteu, gdje je otvorio tiskaru Drinapress. Razišavši se s A. Pavelićem 1955, suosnovao Hrvatski narodni otpor (HNO); od 1960-ih zauzimao se za jedinstvo sviju političkih opcija za uspostavu samostalne Hrvatske (Adresa izmirenja. Bay Port 1984; suautor). Pod pseudonimima General Drinjanin i Pukovnik Domagoj u Madridu pokrenuo 1951. reviju Drina (urednik 1953–62) i 1963. glasilo HNO Obrana (urednik 1964–65). Surađivao u njima i u madridskim izdanjima nakladničke cjeline Drinina knjižnica Elementi i metode komunističke gerile (1964) i Izmedju revolucionarnosti i oportunizma u borbi za Hrvatsku državu (1966) I. Stiera, Temeljna načela i dužnosti hrvatskih boraca u emigraciji (1966²), Revolucionarni rat, 1–4 (1965–1968²; preveo sa španjolskoga) J. Díaza de Villegasa te Misija u Hrvatskoj (1967) G. Masuccija. Supriredio Vojnički priručnik (Madrid 1964) i surađivao u zborniku Operation Slaughterhouse (Philadelphia 1970). Ubijen u atentatu Službe državne bezbjednosti. Luburićeva pisma pristašama 1952–69. tiskana su (Zagreb 2014), dopisivanje s M. Dabom Peranićem čuva se u njegovu fondu u HDA, ono s P. Tijanom u Tijanovoj ostavštini u Arhivu HAZU. Služio se konspirativnim imenima Matija Ban, Vincente Perez Garcia, Maximiliano Lubarnich, Ladislav Drinjanin, Maximilian Soldo, Ladislav Cernosky Snoveda. Zbog djelovanja za NDH postao je simbolom represije i terora ustaškoga režima.
LIT.: (ANOH): (Razgovor), Nova Hrvatska (London), 3(1960) 3/4, str. 9. — J. Petričević (J. P.): Charles Kamber rehabilitira u katoličkoj Danici Luburića. Hrvatska revija (München), 17(1967) 1/2, str. 147–148. — Što su prije 10–15 godina pisali o Lorković–Vokićevoj tragediji Pavelić, Luburić, Vrančić i Nikšić? Ibid., 18(1968) 4, str. 501–502. — (Nekrolozi): Danica (Chicago), 48(1969) 19, str. 1, 6; 20, str. 3–5; Obrana (Madrid), 7(1969) 109/110, str. 1–3, 17, 19–20; 111/112, str. 1–6, 11–13. — A. Ciliga (A. C.), Bilten Hrvatske demokratske i socijalne akcije (Rim), NS 8(1969) 61, str. 5–20. — V. Nikolić, Hrvatska revija, 19(1969) 3, str. 312–317. — B. Krizman: Pavelić između Hitlera i Mussolinija. Zagreb 1980. — I. Rojnica: Susreti i doživljaji, 2. München—Barcelona 1983. — M. Dabo Peranić: Pogibija generala Luburića. Bay Port 1984. — Đ. Ličina, M. Vavić i J. Pavlovski: Andrija Artuković, Vjekoslav Luburić, Xhafer Deva, Vančo Mihailov. Zagreb 1985, 97–175. — B. Krizman: Pavelić u bjekstvu. Zagreb 1986. — E. D. Kvaternik: Sjećanja i zapažanja 1925–1945. Zagreb 1995. — I. Mužić: Maček u Luburićevu zatočeništvu. Split 1999. — Povlačenje 1945. Zagreb 2000. — J. Jareb: Državno gospodarstveno povjerenstvo Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb 2001. — N. Kisić-Kolanović: NDH i Italija. Zagreb 2001. — N. Mataušić: Koncentracioni logor Jasenovac. Zagreb 2008, 28, 48, 70, 74, 89, 97, 100, 146, 148. — D. Kovačić: Redarstveno-obavještajni sustav Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb 2009. — (Razgovori s atentatorom): S. Romić, Globus, 2009, 971, str. 42–47. — R. Rašović, Večernji list, 56(2012) 5. V, str. 50–52. — R. Hurem: Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941–1945. Zagreb—Sarajevo 2016. — G. Karlić i V. Aralica: Život i djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića do proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 58(2016) str. 309–358.
Davor Kovačić i Paulina Radonić Vranjković (2021)
