MACAN, Ivan, filozof i teolog (Svetojurski Vrh kraj Pregrade, 29. VI. 1939 — Zagreb, 17. IX. 2015). Družbi Isusovoj (DI) pristupio 1956. U Zagrebu završio Interdijecezansku srednju školu za spremanje svećenika 1961. i Filozofski institut DI 1964, a u Innsbrucku 1969. Teološki fakultet, na kojem je doktorirao tezom Bedeutungstheorie in der Philosophie Ludwig Wittgensteins 1973. Za svećenika zaređen 1968. U Dubrovniku bio odgojitelj u sjemeništu i predavao u Klasičnoj gimnaziji 1964–65. U Zagrebu u Filozofsko-teološkom institutu DI docent od 1975. i izvanredni profesor od 1981 (voditelj filozofskoga studija 1983), na Filozofskom fakultetu DI redoviti profesor od 1989 (prvi dekan 1989–95). Predavao i na Vrhbosanskoj filozofsko-teološkoj visokoj školi u Sarajevu 1975–81. te na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 1995–97. Rektor zagrebačkoga isusovačkoga kolegija 1981–88. i 2010–15. te provincijal 1999–2006. U filozofskom radu kombinirao pristupe kontinentalne i analitičke filozofije te kršćanske filozofije (skolastike) i klasičnoga njemačkoga idealizma. U proširenoj je tezi (Wittgensteinova teorija značenja, 1996), uočivši presudan odnos između »jezičnih igara« (Sprachspiel) i »oblika života« (Lebensform) u Wittgensteinovoj teoriji značenja, pridonio dokazivanju kontinuiteta rane i kasne faze njegove filozofije jezika, a u djelu Filozofija spoznaje (1997), priklonivši se teoriji korespondencije s evidencijom kao istinosnim kriterijem te nastojeći oko ograničavanja relativizma i skepticizma u formuliranju znanstvenih iskaza, donio je epistemologijske uvide u teorije konvergencije razloga (iskaza). Dotičući pitanja radne i poslovne etike, odgovornosti i kršćanskoga humanizma, socijalnu etiku propitivao je odnosom kolektivizma i individualizma (Socijalna etika i druge studije, 2002), pri čem je isticao značenje općega dobra, solidarnosti i supsidijarnosti. Napisao i priručnike Kritički problem u povijesti filozofije (Zagreb 1978) te Uvod u tradicionalnu logiku (Zagreb 2005). Filozofski i teološki članci i osvrti te prijevodi s njemačkoga, engleskoga, francuskoga i latinskoga objavljeni su mu u časopisima Obnovljeni život (1971, 1976–77, 1981, 1983, 1986, 1988, 1991–2001, 2004, 2006–08, 2010–14), Bogoslovska smotra (1992), Gazophylacium (1993, 1995), Disputatio philosophica (1999, 2002; urednik 1999–2000), Prolegomena (2003) i Diacovensia (2013) te u izdanjima Filozofija u susret teologiji (1989; urednik), Kršćanin i Crkva u suvremenom svijetu (1991), Kritičko-proročka uloga Crkve u ovom povijesnom trenutku (1992), Kršćansko ponašanje i djelovanje u ratnoj i poratnoj situaciji (1993), Synthesis theologica (1994), Etika (1995), Etika I. Čehoka i I. Kopreka (1996), Ljepota istine (1996), Starija hrvatska filozofija (1997), Reinkarnacija i/ili uskrsnuće (1998), Crkva i zdravo društvo (1999), Ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo (1999), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije (2000), Griješim, dakle spoznajem (2002), Ne misli, gledaj! (2003), Zbornik u čast Franji Zenku (2006), Stjepan Tomislav Poglajen alias profesor Kolaković (2007), Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost (2007), Diktatura relativizma (2009), Vjera bez djela je mrtva (2009), Četiristota obljetnica dolaska isusovaca u grad Zagreb (2010), Filozofija i hrvatski jezik (2014), Jubilej Družbe Isusove (2014), Prilozi o hrvatskoj neoskolastici (2014) i Tridentska baština (2016), tiskanima u Zagrebu. Surađivao i u Filozofskom leksikonu LZ. S engleskoga preveo Wittgensteinovu Plavu i smeđu knjigu (Zagreb 2009). Napisao predgovor Molitvi svake duše M. Škvorca (Zagreb 2006) te pogovore Uvodu u filozofsko mišljenje J. M. Bocheńskoga (Split 1997) i Wittgensteinovim djelima Filozofijska istraživanja (Zagreb 1998) i O izvjesnosti (Zagreb 2007). Predsjednik Hrvatskoga filozofskoga društva 1995–97.
DJELA: Wittgensteinova teorija značenja. Zagreb 1996. — Filozofija spoznaje. Zagreb 1997. — Socijalna etika i druge studije. Zagreb 2002.
LIT.: M. Hrskanović: Odgojitelji, profesori i studenti Vrhbosanske bogoslovije. U: Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890–1990. Sarajevo—Bol 1993, 439–440. — Religioni et bonis artibus. Dubrovnik—Zagreb 1996, 227. — J. Oslić: (O knj. Wittgensteinova teorija značenja). Bogoslovska smotra, 66(1996) 4, str. 729–732. — (O knj. Filozofija spoznaje): D. Mladić, Obnovljeni život, 53(1998) 2, str. 236–238. — G. Pandža, Ibid., 3, str. 377–378. — R. Brajičić: (O knj. Socijalna etika). Ibid., 58(2003) 2, str. 273. — A. Sesar: Osvrt na Macanovu recenziju knjige Socijalna etika Waltera Kerbera. Prolegomena, 2(2003) 2, str. 269–276. — I. Šestak: Filozofija kao racionalnost svjetonazora. Obnovljeni život, 64(2009) 2, str. 161–178. — K. Krkač: Filozofija Ivana Macana. Ibid., 69(2014) 2, str. 147–164. — (Nekrolozi): N. V., Glas Koncila, 54(2015) 40, str. 25. — I. Šestak, Obnovljeni život, 70(2015) 3, str. 287–290.
Goran Sunajko (2021)
