MACAN, Tomislav, publicist (Dubac kraj Dubrovnika, 26. VII. 1905 — Dubrovnik, 31. III. 1971). Učiteljsku školu završio u Dubrovniku 1925. Učiteljevao u Blatu na Mljetu od 1925, Mandaljeni u Župi dubrovačkoj od 1929, prisilno u crnogorskom Boanu od 1933. te u Kominu kraj Metkovića od 1938. Školski nadzornik u Korčuli 1940–41, potom kotarski školski nadzornik u Dubrovniku te od 1942. školski izvjestitelj Velike župe Dubrava. Mobiliziran, u partizanima 1944–45. Činovnik u poduzeću Graditelj u Dubrovniku od 1948. do umirovljenja 1970. Privrženost zavičaju, domovini i prirodi te želja za širenjem pučke prosvjete usmjerili su ga prikupljanju, proučavanju i objavljivanju građe iz prirodoslovlja, etnografije, povijesti i svakidašnjega života, napose iz Župe dubrovačke, Dubrovnika i okolice. Pisani osebujnim stilom i biranim jezikom, tekstovi mu se odlikuju dokumentarnom i literarnom vrijednošću, a među ostalim tiskani su u periodicima Hrvatska prosvjeta (1927), Narodna svijest (1928–30), Danica (kalendar, 1929–30, 1934–41, 1966–71, 1979, 1981–83, 1985–86, 1989), Obitelj (1929–30, 1933–38, 1940–41, 1943), Almanak Gospe Lurdske (1930–31), Krijes (1931–32), Seljački kalendar (1931–32), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1932–33, 1935, 1975), Obzor (1933), Kalendar Gospine krunice (1937–42), Kalendar sv. Ante (1938), Dubrava (1940), Književni tjednik (1942), Hrvatska (1944), Jezik (1956), Gradišće (kalendar, Željezno 1968), Dubrovački horizonti (1969–73, 1980–83), Ivan Merz (1980), Kačić (1980–81), Marulić (1980, 1994, 1997, 2012), Zbornik Župe dubrovačke (1985, 2000–08) i Dubrovnik (2002–05, 2012); ističu se fenološka zapažanja u časopisu Priroda (1927–77; Dubrovnik Martola Dupca, 1997) zbog kojih ga se, među ostalim, drži jednim od začetnika moderne ekološke misli u Hrvatskoj. Posmrtno su mu objavljeni osobna kronika proslave sv. Vlaha u okolnostima nakon II. svjetskoga rata (Vlasićki zapisci, 1996), građa o Mljetu(Sa staroga Mljeta, 2002), epistolarni dnevnik i svjedočanstvo o 1960-ima u Dubrovniku (Pisma Vlahu, 2006) te djela posvećena zavičajnoj baštini (Župski puti, 2001; Gospa od Obrane, 2003; Ribari ispod Prenja, 2008). Suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a i Enciklopedije likovnih umjetnosti LZ. Potpisivao se pseudonimima Boanac, Dubrovčanin, Martol Dubac i Miroslav, inicijalima te šiframa M.M., M.T.M., -T.-, T.M-n. Opsežna mu se ostavština čuva u obiteljskoj knjižnici u Dubrovniku. Nagrada za životno djelo Župe dubrovačke dodijeljena mu je posmrtno 2008.
DJELA:
Vlasićki zapisci. Dubrovnik 1996. —
Dubrovnik Martola Dupca. Dubrovnik 1997. —
Župski puti. Dubrovnik 2001. —
Sa staroga Mljeta. Zagreb 2002. —
Gospa od Obrane na Dubcu. Zagreb 2003. —
Pisma Vlahu. Dubrovnik 2006. —
Ribari ispod Prenja u Župi dubrovačkoj. Čibača 2008.
LIT.: (Nekrolozi): Priroda, 58(1971) 6, str. 191–192. — J. Lučić, Dubrovački horizonti, 3(1971) 6, str. 51–53. — M. Vunić, Danica (kalendar), 1972, str. 210–211. — T. Macan: Bibliografija i ostavština Tomislava Macana. Dubrovački horizonti, 22(1990) 30, str. 68–72. — (O knj. Vlasićki zapisci): G. Bj., Slobodna Dalmacija, 54(1996) 7. II, str. 12. — J. Fiamengo (J. F.), Ibid., 4. III, str. 13. — D. Mojaš, Vijenac, 4(1996) 58, str. 38–39. — T. Podrug, Hrvatsko slovo, 2(1996) 52, str. 15. — S. Seferović (-ss-), Dubrovački vjesnik, 47(1996) 10. II, str. 7. — S. Mijović Kočan, Školske novine, 45(1997) 3, str. 13. — (O knj. Dubrovnik Martola Dupca): D. Mojaš, Vijenac,5(1997) 82, str. 39. — S. Seferović (-ss-), Dubrovački vjesnik, 48(1997) 15. II, str. 4. — Župski puti Tomislava Macana. Ibid., 53(2001) 18. VIII, str. 23. — S. Seferović (-ss-): Pisma Vlahu. Ibid., 55(2006) 18. XI, str. 50. — (O knj. Ribari ispod Prenja): M. Giljača, Dubrovački list, 9(2008) 499, str. 54. — B. Njavro, Dubrovački vjesnik, 57(2008) 23. II, str. 25. — S. Marjanić: Od anatolijske boginje ptice grabljivice preko starogrčkih sirena do morskih djevica u hrvatskim usmenim predajama. Ethnologica Dalmatica, 19(2012) str. 59–64. — Ista: Etno/eko kulturološki zapisi Tomislava Macana. U: Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti. Dubrovnik 2012, 329–341.
Marina Ljubić (2021)
