MACANOVIĆ, Hrvoje

traži dalje ...

MACANOVIĆ, Hrvoje, športski novinar i publicist (Arbanasi, danas dio Zadra, 1. VI. 1904 — Mali Lošinj, 4. I. 1980). Sin prirodoslovca Petra, ravnatelja Velike realke u Splitu 1913–18. U mladosti bavio se plivanjem i vaterpolom u splitskom Pomorsko-sportskom klubu »Baluni« (Jugoslavenski sportski klub »Jadran« od 1924; bio i plivački i vaterpolski trener te sudac) te atletikom i gimnastikom u zagrebačkom HAŠK-u. Završio gimnaziju u Splitu 1921, potom studirao strojarstvo na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu. Posvetivši se novinarstvu, bio zagrebački dopisnik Novoga doba od 1923, radio u Novostima 1926–41 (glavni urednik 1936) i u Nakladi Europa 1942–43. Za NDH uhićivan, 1943. u lipnju kao pripadnik Jugoslavenskoga revolucionarnoga pokreta i ponovo u studenom. Od poč. 1944. do 6. V. 1945. zatočen u logoru Mauthausen odn. Ebensee, u kojem je s D. Bártom i J. Laffitteom vodio ilegalni međunarodni logoraški odbor, a od svibnja do povratka u domovinu 23. lipnja odbor jugoslavenskih zatvorenika. Vrativši se u Zagreb, bio pritvoren; do rujna intenzivno surađivao s Anketnom komisijom za koncentracione logore u Njemačkoj. Bio je nastavnik na Višoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu 1945–48, referent u Fiskulturnom savezu Hrvatske 1948–50, novinar u Narodnom sportu 1950–52, radijski i TV komentator te urednik športskoga programa i voditelj (Sportski pregled, TV pošta) na RTV Zagreb od 1952. do umirovljenja 1963; kao urednik Enciklopedije fizičke kulture radio u LZ 1964–71. Predavao športsko novinarstvo na Visokoj školi za fizičku kulturu od 1959, pokrenuo 1964. i vodio školu za izobrazbu radijskih i TV novinara na RTV Zagreb. Pisano mu izvješćivanje s Olimpijskih igara u Amsterdamu 1928. i komentiranje veslačkoga natjecanja na Savi kraj Zagreba u izravnom radijskom prijenosu 1929. pionirski su prinosi hrvatskomu športskomu novinarstvu. Bio izvjestitelj s Olimpijskih igara u Berlinu i Garmisch-Partenkirchenu 1936, Helsinkiju 1952, Rimu 1960. i Tokyju 1964. te s drugih svjetskih i europskih športskih priredba (otvorenje skijaške skakaonice na Planici 1934, Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu 1950, Europsko prvenstvo u plivanju u Budimpešti 1958). Promicatelj športa i olimpizma, zauzimao se za pokretanje Balkanskih igara 1929, djelovao u Savezu sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije, sastavio nacrt zakona o športu 1935, suosnovao Zagrebačko omladinsko fiskulturno društvo »Mladost« 1945, nakon II. svjetskoga rata nastojao oko organiziranja radničkih športskih igara i pokreta športske rekreacije. Bio je pokretač radijskoga i TV športskoga novinarstva u nas te suutemeljitelj Sekcije sportskih novinara Društva novinara Hrvatske 1949. Prilozima o sokolstvu, športovima, športskim društvima i institucijama, razvoju i povijesti športa, radija i TV, putopisima te izvješćima i komentarima športskih, kulturnih i političkih događaja surađivao, potpisujući se katkad inicijalima, u periodicima Der Morgen (1925), Jugoslovenski pokret (Beograd 1926–27), Sokol na Jadranu (1927, 1929–32, 1935, 1938), Sokolski glasnik (1929, 1931–32, 1934–36, 1938), Gimnastika (1930), Sokol (Ljubljana 1930–31, 1934), Hotelijer (1931), Jugoslavenski kajak (1934), Kulisa (1934), Narodna omladina (1934), Sokolski slet Zagreb (1934; urednik), Sokolič (Ljubljana 1935), Čuvajmo Jugoslaviju (1936), Ilustrirane fizkulturne novine (1945; Narodni sport, 1946; Sportske novosti, 1962–63), Naše planine (1949, 1964, 1968), Sportska panorama (1952–54), Vjesnik (1952, 1962, 1967), Vjesnik u srijedu (1952, 1977), Jugoslavenski radio (1957), Bilten RTZ (1961), Novinar (1964), Povijest sporta (1970–79) i Start (1976), u Leksikonu Minerva (1936), Bibliografiji fizičke kulture (Zagreb 1969), Spomenici u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb 1969), Enciklopediji jugoslavenskog nogometa (Zagreb 1974) i Enciklopediji Leksikografskog zavoda (Općoj enciklopediji). Sastavio priručnike i knjižice Sport – sokolstvo (Zagreb 1933), Plivanje u Sokolu (Split 1934), Olympia 1936 (Zagreb 1936), Problemi naše radiofonije (Zagreb 1937), Osnovi naše fizičke kulture (Zagreb 1946), Škola nogometa u SSSR (Zagreb 1946), Water-polo (Beograd 1948), Kotarski slet (Zagreb 1949), Radioreporter (Zagreb 1952), Radničke sportske igre (Zagreb 1955), Sport za svakoga (Zagreb 1958) i Sedam godina rada Savezne komisije za historiju fizičke kulture Jugoslavije 1965–1971 (Zagreb 1972; suautor) te uredio ili priredio izdanja Jugoslavenski sport (Zagreb 1933), Sokolski slet 1874 – Zagreb – 1934 (Zagreb 1934), Pravila za takmičenja u plivanju (Beograd 1947), Seoske partizanske sportske igre (Zagreb 1955), Slobodna sportska djelatnost (Zagreb 1961), Rekreacija radnika (Zagreb 1964) i Sport and Tourism (Ljubljana 1968). Koscenarist je filma Plavi 9 K. Golika (1950). — Formiravši se na jugoslavenskoj ideji u 1920-ima, u njezinu je duhu trajno djelovao, pa je primjerice pridonio unifikaciji športskoga nazivlja u projektu izradbe zajedničkoga pravopisa i rječnika u FNRJ u pol. 1950-ih (tzv. Novosadski dogovor). Bio član slobodnozidarske lože »Libertas« od 1938. — Dobio je Trofej Saveza za fizičku kulturu Hrvatske 1955, Nagradu »Otokar Keršovani« 1960, Majsku nagradu Republičkoga sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu 1963, Nagradu »Moša Pijade« za životno djelo Saveza novinara Jugoslavije 1969, Zlatnu značku Saveza za fizičku kulturu Jugoslavije 1979. i posmrtno 1980 (za životno djelo u športskom novinarstvu) Nagradu »Milan Milanović« Saveza za fizičku kulturu Hrvatske. Opsežna mu se ostavština čuva u Hrvatskom športskom muzeju, cjelina povezana sa zatočeništvom u Ebenseeu u HPM (predstavljeno 2017. na virtualnoj izložbi Dubravke Peić Čaldarović Sjećanja na 20. stoljeće; www.hismus.hr).

LIT.: (O knj. Sport – sokolstvo): V. Janković, Novosti, 27(1933) 77, str. 11. — S. Ć., Jugoslovenska reč, 2(1933) 35, str. 3. — J. Dujmušić, Nastavni vjesnik, 43(1934–35) str. 154–158. — (O knj. Plivanje u Sokolu). Sokolski glasnik, 6(1935) 23, str. 2. — (O knj. Olympia 1936): s. č., Ibid., 7(1936) 4, str. 4. — V. J., Narodne novine, 102(1936) 8, str. 5. — I. Braut: (Razgovor). Vjesnik, 29(1968) 14. XII, str. 14. — (Nekrolozi): M. Babović, Ibid., 41(1980) 13. I, str. 10. — I. Braut, Ibid., str. 11. — D. Draženović, Večernji list, 24(1980) 5–6. I, str. 43. — F. Frntić, Povijest sporta, 11(1980) 42, str. 16–18. — M. Iglica, Nova Hrvatska (London), 22(1980) 2, str. 19. — S. Marović, Oko, 7(1980) 205, str. 2. — Z. Mornar, Sportske novosti, 36(1980) 5. I, str. 1. — D. Ulaga, Telesna kultura (Ljubljana), 28(1980) 1, str. 36. — xyz: (Osvrt na nekrolog M. Iglice). Nova Hrvatska, 22(1980) 4, str. 19. — F. Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941–1945. Zagreb 1986. — D. Slavković: Biti novinar. Beograd 1988, 179–182. — M. Babović: (O obljetnici rođenja). Povijest sporta, 20(1989) 81, str. 131–140. — F. Freund: Arbeitslager Zement. Das Konzentrationslager Ebensee und die Raketenrüstung. Wien 1989, 134, 170, 190–191, 201–202, 207–209, 213, 230–231, 236, 260, 269, 296, 307, 355, 385–386, 388–391, 398–399, 401–402, 407, 409, 413, 416–417. — N. Bašić: Sport i šport u hrvatskome. Jezik, 47(1999–2000) 2, str. 56–62. — N. Vončina: RTV Zagreb 1959–1964. Zagreb 2001. — Isti: Najgledanije emisije 1964–1971. Zagreb 2003. — Sto godina športa na Sveučilištu u Zagrebu. Zagreb 2003. — V. Luncer: Stari Macan. Sportske novosti, 60(2004) 2. II, str. 19. — D. Bárta: Tagebuch aus dem KZ Ebensee. Wien 2005, passim. — B. Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb 2005. — Sjećanje na novinarstvo. Zagreb 2009, 10–13, 45–48. — HND – prvo stoljeće. Zagreb 2010, 87, 117, 153, 419, 530. — M. Garber: Svi Jadranovi ljudi 1920–2010. Split 2010, 92–93. — Ljepota – biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske. Zagreb 2017. — Petar. — Z. Mužinić: Vrsni stručnjaci i uspješni pedagozi. Školski vjesnik, 35(1986) 2, str. 198.
 
Lada Šojat i Nikša Lučić (2019–2021)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

MACANOVIĆ, Hrvoje. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.2.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/macanovic-hrvoje>.