MAĆEJOVSKI, Franjo (Maciejovski, Matĕjovský; František), skladatelj, zborovođa i glazbeni pedagog (Nechanice, Hradec Králové, 26. III. 1871 — Sarajevo, 16. IV. 1938). Završivši 1897. studij orgulja na Konzervatoriju u Pragu, u Velikom Bečkereku vodio zbor pjevačkoga društva srpske crkvene općine te osnovao Seljačko pjevačko društvo. Od 1900. u Banjoj Luci vodio HPD »Nada«, suosnovao pjevačko društvo »Fadilet«, bio orguljaš i voditelj katedralnoga zbora, a 1903. osnovao gradski orkestar. U Sarajevu djelovao od 1905. kao zborovođa Srpskoga pjevačkoga društva »Sloga« (do 1914) te pjevačkih društava »Napredak«, »Prosvjeta«, »Gajret« i »Jukić«, od 1917. i katedralnoga zbora. Ondje 1908. osnovao i sa suprugom do 1915. vodio prvu privatnu glazbenu školu, postavivši temelje glazbenoj pedagogiji; od 1916. profesor glazbe u učiteljskoj školi, od 1917. na franjevačkoj bogosloviji, od 1922. u gimnaziji. Za potrebe nastave napisao skripta Teorijska nastava o muzici (1917) i Analiza muzičkih oblika (s. a.). Bio član Srpskoga diletantskoga kazališta 1912, a 1922–24. dirigent i skladatelj u Narodnom kazalištu. Skladao uglavnom nadahnut elementima narodne glazbe, koju je i zapisivao te obrađivao za različite sastave. U opusu od stotinjak djela ističu se zborne skladbe, među njima osobito četiri Rukoveti narodnih pjesama za mješoviti zbor, pod utjecajem S. Mokranjca (I. rukovet srpskih pjesama iz Bosne. Sarajevo 1908), praizvedene u Sarajevu 1925; M. Pozajić 1951–52. obradio je i pripremio za izvođenje 25 njegovih zborova, od kojih je četiri objavilo Udruženje kompozitora BiH (Horske kompozicije u duhu narodne pjesme. Sarajevo 1954). Skladao i djela za simfonijski i puhački orkestar, pretežno marševe i potpurije, komornu glazbu, ponajviše za četiri violine, jedan ili dva glasovira ili harmonij, djela za glasovir, solo-popijevke i skladbe za glas uz orkestar. Autor je scenske glazbe za Narodno kazalište (S. Ćorović, Aiša, 1923; B. Nušić, Tomaida, 1926, te Sevdah i Leilei – Kadr, s B. Jungićem, 1927; M. Miron, Starina Novak, 1927). Crkveni dio opusa sadržava mu nekoliko misa, preludije za orgulje i zborne skladbe (dvije tiskane u glazbenim prilozima Sv. Cecilije, 1922, 1925). Za zborove, posebice školske, obradio mnogobrojna tuđa djela (G. Eisenhuth, V. Lisinski, Mokranjac, F. Vilhar, I. Zajc). Ostavština mu se čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu. — Supruga Mara u Sarajevu je predavala glasovir u njihovoj školi, od 1945. u Gradskoj nižoj školi. Nastupala i kao pjevačica te skladala, uglavnom obrađujući narodne napjeve za glasovir. — Kći Mirjana (1902—1928) diplomirala je glasovir u Antonije Geiger-Eichhorn na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1925. te povremeno izvodila očeva djela.
LIT.: Nove kompozicije. Bosanska vila, 21(1906) 13/14, str. 221. — (O I. rukoveti): P. Krstić, Srpski književni glasnik (Beograd), 1908, XX/7, str. 534–536. — M, Bosanska vila, 23(1908) 16, str. 255. — K. Kolb: Franjo Matějovski. Sv. Cecilija, 19(1925) 5, str. 161. — (Uz obljetnicu): A. Lukinić, Jugoslavenski muzičar, 3(1925) 3, str. 20. — J. Palavestra, Srpska riječ, 21(1925) 16, str. 2–3. — X. X: Premijera Starine Novaka. Gajret, 11(1927) 24, str. 362–363. — M. Matošević: Profesor Franjo Maćejovski. Glasnik sv. Ante Padovanskoga, 27(1932) 7/8, str. 205–207. — (Nekrolozi): Pozorišni godišnjak, 1936–38, str. 25; Sv. Cecilija, 32(1938) 3, str. 95–96. — B. Jevtić, Politika (Beograd), 35(1938) 19. IV, str. 8. — Z. Kučukalić: Život i djela Franje Maćejovskog (diplomski rad). Muzička akademija u Zagrebu, 1954. — Isti: Franjo Maćejovski. Zvuk, 1965, 64, str. 463–467. — R. Besarović: Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom upravom. Sarajevo 1974. — J. Lešić: Sarajevsko pozorište između dva rata, 1–2. Sarajevo 1976. — Z. Verunica: Franjo Maćejovski – »Bosanski Mokranjac«. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku (Novi Sad), 1988, 3, str. 115–126. — F. Hadžić: Češki muzičari u Bosni i Hercegovini. Muzika, 9(2005) 2, str. 70–71, 73–74, 76, 78, 80. — M. Riman: Mladen Pozajić – život i djelo. Rijeka 2007. — R. Hodžić: Franjo Maćejovski i njegove rukoveti – harmonijski aspekti. Zbornik radova u čast 120-godišnjice rođenja prvog bosanskohercegovačkog etnomuzikologa fra dr. Branka Marića. Sarajevo—Mostar 2016, 53–66. — F. Hadžić: The Musical Migration: Czech Musicians in Sarajevo. U: Glasbene migracije. Koper—Ljubljana 2017, 265–267, 269–272.
Ivan Krašnjak (2021)
