MADATOVA-POLJANEC, Serafima (Malinevič; Serafima Mihajlovna, Serafina), rusistica i pjesnikinja (Odesa, 14. I. 1894 — Zagreb, 27. I. 1966). Supruga slavista R. F. Poljanca. U Moskvi maturirala te 1917. diplomirala filološku skupinu na Višim ženskim tečajevima V. I. Guerriera. Do 1920. živjela u Odesi i na Krimu; emigriravši, predavala francuski u gimnazijama u Srbobranu, Subotici i Užičkoj Požegi, od 1926. u Sarajevu i 1932–45. u Zagrebu (1940. u Varaždinu), gdje je potom na Filozofskom fakultetu bila lektorica ruskoga jezika. Na Filozofskom fakultetu u Skoplju izvanredna profesorica ruske književnosti od 1950. do umirovljenja 1955; suosnivačica i voditeljica katedre za slavistiku. U suradnji sastavila ruske čitanke (1946–64), vježbenice (1947–69) i udžbenike (1968–79), tiskane u Zagrebu, samostalno Kratek oris zgodovine ruske književnosti za višje razrede srednjih šol (Ljubljana 1950), priručnik Iz istorii russkoj liriki (Skoplje 1954) te izbor tekstova A. P. Čehova Očerki i rasskazy (Zagreb 1965, 1970²), u Skoplju i skripta iz rusistike. Sa suprugom ostvarila vrijedan prinos leksikografiji, Rusko-hrvatskosrpski rječnik (Zagreb 1962, 5 dopunjenih, različito naslovljenih izd. do 1987, pretisci Rusko-hrvatski rječnik 2002, 2012) s približno 50 000 natuknica. Među ostalim surađivala u periodicima Pregled (1927, 1931), Javnost (Beograd 1935–37), Sovremenost (Skoplje 1953–58, 1961, 1966), Razgledi (Ljubljana 1954) i Mlada literatura (Skoplje 1955–56); ondje tiskane i nove komparatističke studije skupila u knjizi Telo za pari (Skoplje 1961). Objavljeni su joj pogovor romanu N. V. Gogolja Mrtvi duši (Skoplje 1963) i prikaz stvaralaštva mu u knjizi Izbrani dela (1. Skoplje 1981). Autorica je zbirka pjesama Stihotvorenija (Ostrogožsk 1907) i Listki iz” dnevnika (Odesa 1920), suutemeljiteljica ženskoga pjesničkoga kruga Devič’e pole 1916; među ostalim zastupljena u izdanjima Sto poêtess serebrjanogo veka (Sankt Peterburg 1996) i Antologija russkoj poêzii (Moskva 2006). Potpisivala se i Mima.
LIT.: D. Mitrev (D. M.): (O knj. Telo za pari). Sovremenost (Skopje), 11(1961) 8, str. 824–825. — B. Koneski: (Nekrolog). Ibid., 16(1966) 2, str. 159–161. — C. Rosenthal: Madatova, Serafima Mikhailovna. Dictionary of Russian Women Writers. Westport 1994, 397. — I. Lukšić i D. Sesar: Slavenski emigranti u hrvatskoj kulturi. Croatica, 27(1997) 45/46, str. 295. — Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998, 106, 118. — O. G. Lasunskij: Literaturnaja progulka po Voronežu. Voronež 2006, 247. — I. Živković: Kratki pregled povijesti udžbenika ruskog jezika u Hrvatskoj. Metodika, 7(2006) 12, str. 135–136, 141. — N. V. Gogol’ i slavjanskie literatury. Moskva 2012. — M. Karanfilovski: Rusistika v Makedonii (1945–1991). U: Rossija (SSSR) i Makedonija. Moskva 2013, 231. — N. A. Bogomolov: A. Ahmatova v dnevnike I. N. Rozanova (1914–1924). Russkaja literatura (Sankt-Peterburg), 2016, 3, str. 204–206, 209. — A. Jović: (O knj. Rusko-hrvatski rječnik). Zbornik radova Filozofskog fakulteta (Kosovska Mitrovica), 47(2017) 2, str. 383–384.
Ljubica Josić (2021)
