MAĐARIĆ, Zvonimir (Zvonko), agronom (Sunja, 13. X. 1915 — Osijek, 1. XII. 1997). U Zagrebu završio gimnaziju 1933. i studij na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 1939. te doktorirao 1965. na Poljoprivrednome tezom Utjecaj genotipa, gustoće i dubine sjetve na kvalitetu i kvantitetu prinosa ozime pšenice u kasnoj sjetvi. Usavršivao se u poljodjelskim institutima u Danskoj 1955. te Francuskoj 1960. i 1966. Stažirao u Zavodu za bilinogojstvo u Zagrebu 1940–41. i kotarskoj upravi u Đakovu 1941, potom bio vježbenik na državnom dobru u Zdencima do 1943, kad je mobiliziran u domobranstvo NDH. U Osijeku od 1945. radio u Rajonskoj poljoprivrednoj stanici odn. od 1948. u Saveznoj stanici za selekciju bilja (Poljoprivredna naučno-istraživačka stanica 1950, Zavod za unapređenje poljoprivrede 1955, Poljoprivredni institut od 1961); upravitelj odn. direktor 1946–74. te znanstveni savjetnik od 1975. do umirovljenja 1980. Suosnovao osječku Visoku poljoprivrednu školu 1960. odn. Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet 1970 (Poljoprivredni fakultet od 1976), na kojima je 1960–82. predavao proizvodnju žitarica, kao honorarni docent od 1960, izvanredni profesor od 1967. i redoviti od 1972. Baveći se genetskim potencijalima žitarica, sa suradnicima uzgojio više ozimih, visokoprinosnih sorta pšenice (dubrava, slavonka, tena, osječka crvenka, osječka 20) i dvorednoga ječma (satir) te u uzgoj žitarica uveo nove tehnologije, napose u svezi s racionalnom gnojidbom. Samostalno i u suradnji izradio mnogobrojne projekte za poboljšanje ratarske proizvodnje, pretežno na gospodarstvima u Slavoniji, te pridonio razvojnim planovima za Etiopiju, Mađarsku i Kamerun. Objavio knjige Ugljen kao gnojivo (Zagreb 1971, suautor) i Suvremena proizvodnja pšenice (Osijek 1985) te priloge u periodicima Biljna proizvodnja (1950), Vojvođanski poljoprivrednik (Novi Sad 1950), Agronomski glasnik (1953, 1959–61, 1964, 1967, 1969, 1987), Zadružni vjesnik (1955, 1958), Bilten Stručnog udruženja poljoprivrednih proizvodnih poduzeća (dobara) Hrvatske (1956, 1959), Bilten Zavoda za unapređenje poljoprivrede (1957), Hibridni kukuruz Jugoslavije (Beograd 1958), Poljoprivreda Vojvodine (Novi Sad 1958; Savremena poljoprivreda, 1959, 1961, 1964–65, 1970–71), Privreda kotara Osijek (1960–65; Privreda, 1971, 1973), Gospodarski list (1961–62), Gospodarski kalendar (1962, 1964), Agrohemija (Beograd 1963, 1968, 1970), Zemljište i biljka (Beograd 1967), Agronomske informacije (1970), Džepni poljoprivredni kalendar (1971), Zbornik radova Poljoprivrednog instituta Osijek (1971, 1973), Nauka u proizvodnji (1979) i Poljoprivredne aktualnosti (1983); sastavio skripta Biologija pšenice, 1 (Osijek 1974). Obnašao dužnost upravitelja Centra za znanstveni rad JAZU u Osijeku 1978–82. Dobio nagrade grada Osijeka (1961, 1970) i »Ruđer Bošković« (1975).
LIT.: Promocija doktora znanosti. Sveučilišni vjesnik, 12(1966) 2/6, str. 216. — Spomenica i zbornik radova Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. Osijek 1975, 9, 11, 16, 96–100, 131, 134–135. — 25. obljetnica Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Osijek 1985, 13–15, 28, 55, 142, 266–270. — J. Kovačević: (Nekrolog). Agronomski glasnik, 59(1997) 3/4, str. 397–399. — Poljoprivredni institut Osijek 1878–2003. Osijek (2004), 6, 8, 19, 23. — 50 godina Poljoprivrednoga fakulteta. Osijek 2010, 9, 11–12, 33, 183, 439–440.
Ivo Miljković (2021)
