MAGDALENIĆ, Miroslav

traži dalje ...

MAGDALENIĆ, Miroslav (Fridrik), skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog i teoretičar (Čakovec, 14. VII. 1906 — Zagreb, 25. XI. 1969). U Čakovcu 1925. završio učiteljsku školu; glazbu u njoj učio u J. Slogara, a privatno u J. Štolcera Slavenskoga. U Zagrebu na Muzičkoj akademiji 1932. diplomirao orgulje u F. Dugana st., potom studirao kompoziciju u F. Lhotke i B. Berse te diplomirao 1941. u K. Odaka; usavršivao se u Z. Kodálya u Budimpešti 1941–44. Od 1928. bio nastavnik glazbe u Nadbiskupskoj velikoj (klasičnoj) gimnaziji u Zagrebu, 1941–44. kulturni ataše pri veleposlanstvu NDH u Budimpešti, 1944–45. nastavnik u srednjoj školi Muzičke akademije u Zagrebu, 1945–51. profesor u učiteljskoj školi u Čakovcu, gdje je 1946. utemeljio i potom vodio Gradsku glazbenu školu. Od 1951. do kraja života u Zagrebu ravnatelj Muzičkoga internata te profesor teorijskih predmeta u Državnoj muzičkoj školi (od 1962. Muzička škola »Vatroslav Lisinski«) i na Pedagoškoj akademiji. Za studija vodio pjevačka društva »Triglav«, »Zvijezda« i »Zvonimir« u Zagrebu te pjevačke zborove u Vrapču i Sesvetskom Kraljevcu, a za službe u Nadbiskupskoj gimnaziji tamošnji dječački zbor, za koji piše svoje prve zborne skladbe (Uzmi dijete i majku njegovu, Kad sam posred nevolje, Romarska po međimurskom). U Čakovcu nakon II. svjetskoga rata preuzeo vodstvo PD »Naprijed«, a u učiteljskoj školi osnovao mješoviti zbor, s kojim je osvajao nagrade na smotrama i natjecanjima. Skladateljski mu opus obuhvaća desetak solo-popijevka, pedesetak svjetovnih i crkvenih zborova (izvorni i obradbe narodnih napjeva), skladbe za glasovir, uglavnom namijenjene djeci (Sonatina, Tri kompozicije za djecu, Suita za male, Toccatina, II. suita za djecu, Momačko kolo, Scherzetto), skladbe za orgulje (Passacaglia, Trio), komornu glazbu (gudački kvarteti 1930, 1961; Elegija za violončelo i klavir, Suita za drvene duhače, Plesovi iz Međimurja), orkestralnu (Elegija, Simfonija u f-molu, dva Simfonijska plesa, 1948, 1959; Međimurska suita) i vokalno-instrumentalnu (kantate Raspeva se zemlja, 1949, Radost, 1951, Slike iz Međimurja, 1960, Krvava bajka, 1961, Naša je zemlja planina vrletna, 1961, Ima jedna zemlja slavna, 1965, Slova su hladna na kamenim pločama, 1966) te glazbeno-scenska djela (opera Krapinski sudec, 1960). Potkraj života napisao i desetak skladba za Festival kajkavske popevke Krapina. Opus mu je sredstvima i izrazom sukladan vremenu u kojem je nastao, a izričaj gradi na temeljitom vladanju skladateljskim tehnikama u susretu sa suvremenim strujanjima u glazbi, poglavito s nacionalnim i neoklasičkim stilom. Najčešće su ishodište glazbenoga materijala kojim se služi međimurski narodni napjevi; pritom ih gotovo nikad ne citira i ne »obrađuje«, nego se služi karakterističnom im melodijskom i ritmičkom građom, povezujući ih s glazbeno izražajnim sredstvima i postupcima najbližima neoklasici. Melodija mu je najčešće fragmentarna, svedena na kratku motivičku jezgru koju ponavlja i transformira tijekom skladbe, iako se u nekim skladbama (Sljepačka) ne može poreći raspjevanost melodijskih linija. Raspon harmonijskoga izraza i odnosa prema tonalitetu širok je: od jasnoga i stabilnoga tonaliteta i jednostavnoga, pa i oskudnoga harmonijskoga jezika preko tonaliteta zamagljenoga paralelnim zvukovima, dodanima neakordičkim tonovima, superpozicijom kvinta i kromatikom do bitonaliteta i atonaliteta, katkad s elementima pentatonike i starih načina. Kako gradi na kratkim motivičko-tematskim jezgrama i njihovoj transformaciji i ponavljanju, formalna mu rješenja nisu uvijek jasna i pregledna. Sklonost ponavljanju i variranju očituje se i u ritmici, pa se neki obrasci javljaju tijekom čitavih skladba. Mjera je uglavnom jednostavna, a polimetrija, kad je ima, najčešće horizontalna. U Zagrebu su mu zborne skladbe tiskane u izdanjima Grlica (1934–35), Sklad (1937), Hrvatska crkvena pjesmarica Dječačkog sjemeništa (1938), Proljeće (1939‒40), Sv. Cecilija (1939, 1969), Jaglaci (1942), Zborovi, 1 (1947), Zbirka muških zborova za osmogodišnje škole i gimnazije (1952), Muzika i škola (1959–61, 1964–66; Muzika–škola–društvo, 1968; urednik glazbenih priloga 1957–69), Muški zborovi, 1 (1972), Devet stoljeća višeglasne zborne muzike, 3 (1973) i Izbor skladba za dječje zborove (1980), solo-popijevke u Solo popijevka hrvatskih skladatelja, 1 (1975) i Torta. Popijevke hrvatskih skladatelja uz klavirsku pratnju (2005), a glasovirski ciklus Na selu kod bake u zbirci Za najmlađe, 2 (1960). Neke skladbe snimljene su na CD Djeci s ljubavlju. Djela hrvatskih skladatelja, 2 (Zaklada Primorac, 2003) i Antologijska djela hrvatske zborske glazbe, 4 (Cantus, 2008), a uz obljetnicu smrti objavljen je autorski CD Miroslav Magdalenić (Cantus, 2009). U Fonoodjelu Hrvatskoga radija sačuvano je pedesetak snimka njegovih skladba. — Javljao se u Hrvatskom jedinstvu (1940), Hrvatskom glasu (1941), Hrvatskom narodu (1941) i Kaju (1969), a od poč. 1950-ih intenzivno se bavio teorijskim i pedagoškim temama, osobito problemima intonacije u početničkom solfeggiu, primjene narodnih napjeva u nastavi solfeggia te atonaliteta (Muzika i škola, 1957–59, 1962–63; Muzika–škola–društvo, 1968). Plod su toga udžbenici s primjerima od XVI. do XX. st. Jednoglasni i dvoglasni solfeggio na osnovu narodnog muzičkog izraza, 1–2 (Zagreb 1961–1962; više izd. do 1980‒1981) i Osnove tonskog sloga, 1–2 (Zagreb 1968–1969), u kojima povezuje različite glazbene discipline (teorija glazbe, harmonija, kontrapunkt). Autor je i Škole za klavir (Zagreb 1952, 1961) za polaznike učiteljskih škola te priručnika Šesnaest dvoglasnih kanona za osmogodišnje i niže muzičke škole (Zagreb 1965). Ostavština mu se čuva u sina Mladena, a više od stotinu skladba u rukopisu u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK u Zagrebu. Dobio 1947. Nagradu grada Čakovca, gdje je o njem 1994. održan skup i 2006. po njem nazvana Umjetnička škola, te 1967. Nagradu grada Zagreba.

DJELA (praizvedbe i tisak, izbor): Dva stavka za gudački kvartet (U kolu, Sljepačka). Zagreb 1930. Tiskano Čakovec 2008. — Romarska po međimurskom za dječji ili ženski zbor uz pratnju glasovira (tekst T. Prpić). Zagreb 1931, 1932 (inačica za mješoviti zbor i orkestar). — Elegija za orkestar. Zagreb 1932. — Dva muška zbora (Međimurje malo, Tibet robec). Tiskano Zagreb 1938. — Simfonija u f-molu. Zagreb 1940. Tiskano Zagreb 1974 (I. simfonija).Zemlja rođena za mješoviti zbor (tekst T. Mladenović). Tiskano Zagreb 1949, Čakovec 1949. — I. rukovet. Pjesme iz Zagorja za mješoviti zbor. Tiskano Zagreb 1952. — Međimurska za glas i glasovir (tekst N. Pavić). Tiskano Zagreb 1954. — Crn-bel za glas i glasovir (tekst F. Galović). Tiskano Zagreb 1955. — Simfonijski ples za simfonijski orkestar. Zagreb 1955. — Smrt djevojke za glas i glasovir (tekst G. Krklec). Tiskano Zagreb 1955. — Kompozicije za mješoviti zbor (Na oranju, Motika) (tekst Pavić). Tiskano (S. l. 1956). — II. rukovjet. Pjesme iz Zagorja, Međimurje malo, Tibet robec za mješoviti zbor. Tiskano Zagreb 1957. — Pri zibici za glas i glasovir. Tiskano Zagreb 1957. — Tri kompozicije za djecu za glasovir. Tiskano Zagreb 1957, Čakovec 2008. — Slike iz Međimurja, kantata za mezzosopran i ženski zbor uz glasovir na narodne stihove. Tiskano Zagreb 1964 (i inačica za sopran i ženski zbor uz komorni orkestar). — Denes su puti veseli za dvoglasni zbor uz glasovir (tekst Lj. Konjević). Tiskano (S. l. 1965). — Zastava mira za dvoglasni zbor i glasovir (tekst S. Jakševac). Tiskano (Zagreb) 1965. — Zemlja slobode za mješoviti zbor (tekst I. Kocijan). Tiskano Zagreb 1965. — Tri ugođaja za gudački kvartet. Tiskano Zagreb 1967. — Kad sam posred nevolje za mješoviti zbor a cappella. Tiskano Zagreb 1969 (Motet, inačica za glas i orgulje. S. l., s. a.). — Radost, kantata za bariton solo, dječji, ženski zbor i orkestar (tekst V. Nazor). Tiskano Zagreb 1969. — Uzmi dijete i majku njegovu za mješoviti zbor a cappella. Tiskano Zagreb 1969 (Motet, inačica za glas i orgulje S. l., s. a.). — Gudački kvartet. Tiskano Čakovec 2008. — Passacaglia i fuga u a-molu za orgulje. Tiskano Zagreb 2008. — Popijevke uz klavirsku pratnju (Međimurska, Počela se šuma zeleniti, Crn-bel, Smrt djevojke, Pri zibci, Uspavanka). Tiskano Zagreb 2012. — Cirkvica za zbor (tekst Pavić). Tiskano (S. l., s. a.). — Četiri duhovna zbora za mješoviti zbor (O čovječanska hrano, Mi Marijina djeca smo, Psalam 44, Zdravo tijelo). Tiskano (S. l., s. a.). — Ftiček za ženski zbor (tekst Pavić). Tiskano (S. l., s. a.). — Mi ne damo zemlju svoju za dva glasa i glasovir (tekst V. Popović). Tiskano (S. l., s. a.). — Oj, ti lepa moja či za ženski (dječji) zbor. Tiskano (S. l., s. a.). — Plesovi iz Međimurja. Preradba I. simfonijskog plesa za komorni sastav za flautu, obou, klarinet, violinu, violončelo i glasovir. Tiskano (S. l., s. a.). — Slobodnoj Hrvatskoj za mješoviti zbor (tekst J. Korner). Tiskano (S. l., s. a.). — Znamenja u kori za zbor i glasovir (tekst M. Milanković). Tiskano (Zagreb s. a.).
 
LIT.: (Uz djela izvedena za studija): Ž. Hirschler, Jutarnji list, 18(1929) 6425, str. 4; 19(1930) 6809, str. 10. — K. Krenedić (K), Novosti, 24(1930) 26, str. 8; Narodne novine, 98(1932) 88, str. 6. — M. Majer, Morgenblatt, 45(1930) 173, str. 5; 47(1932) 105, str. 5; 52(1937) 122, str. 5. — P. Markovac, Riječ, 26(1930) 23, str. 15–16. — L. Šafranek Kavić, Obzor, 71(1930) 143, str. 3; 73(1932) 88, str. 3. — B. Širola (B. Š.), Hrvatska straža, 2(1930) 150, str. 4; 4(1932) 88, str. 4. — D. Žanko, Nedjelja, 2(1930) 26, str. 8. — B. Papandopulo, Novosti, 26(1932) 106, str. 13. — V. Ciprin (C-in), Jutarnji list, 26(1937) 9098, str. 23. — Ž. Hirschler (-žh-), Večer, 18(1937) 4945, str. 6. — (Uz praizvedbu Simfonije u f-molu): J. Andrić, Hrvatska straža, 12(1940) 23, str. 4. — Z. Grgošević, Hrvatski narod, 2(1940) 53, str. 5. — Ž. Hirschler (-žh-), Jutarnji list, 29(1940) 10 071, str. 12. — B. Ivakić (Dr. B. I.), Obzor, 80(1940) 31, str. 2. — M. Katić (-mk.), Novosti, 34(1940) 37, str. 13. — M. Majer (M. M.), Hrvatski dnevnik, 5(1940) 1355, str. 8. — L. Šafranek Kavić (L. Š. K.), Zagrebački list, 2(1940) 346, str. 2. — N. Škrgić (N. Š.), Pravda (Beograd), 36(1940) 12 681, str. 18. — V., Hrvatsko Međumurje, 1(1940) 1/2, str. 5. — (D. Žanko), Nedjelja, 12(1940) 6, str. 3. — A. Dobronić: Djela hrvatskih skladatelja za orgulje. Gospodarstvo, 3(1943) 252, str. 7. — J. Andrić: Simfonijski koncert hrvatskih skladatelja u svečanom tjednu hrvatske državne slobode. Obitelj, 16(1944) 7/8, str. 118. — K. Kovačević: Hrvatski kompozitori i njihova djela. Zagreb 1960. — Isti: Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945–1965. Zagreb 1966. — S. Čolaković: Nagrada grada Zagreba – Prof. Miroslavu Magdaleniću. Muzika–škola–društvo, 13(1968) 2, str. 92–93. — (O knj. Osnove tonskog sloga): M. Lešćan (M. L.), Sv. Cecilija, 39(1969) 2, str. 64. — M. Pozajić, Zvuk, 1969, 98, str. 378–379. — (Nekrolozi): M. Slavenski, Muzika, 15(1970) 1, str. 8–10. — L. Županović, Sv. Cecilija, 40(1970) 1, str. 2. — J. Požgaj: Sjećanje na Miroslava Magdalenića. Muzika, 16(1971) 2, str. 67–71. — M. Nagy: Skladbe za violončelo u Hrvatskoj. Arti musices, 14(1983) 2, str. 156. — M. Vuk: Miroslav Magdalenić. Sv. Cecilija, 57(1987) 1, str. 9–12; 2, str. 31–33; 3/4, str. 63–67. — D. Salamunić: Komorne skladbe Miroslava Magdalenića (diplomski rad). Muzička akademija u Zagrebu, 1989. — M. Vuk: Miroslav Magdalenić, najizvorniji skladatelj Međimurja. Kaj, 24(1991) 5/6, str. 57–74. — S. Miklaušić-Ćeran: Skladatelj Miroslav Magdalenić u svjetlu glazbene kritike do 1940. Cantus, 2007, 143, str. 18. — Hrvatsko društvo skladatelja (1945–2015). Članovi. Zagreb 2015. — S. Bašek-Šamec: Čakovačkom skladatelju u čast. Cantus, 2017, 202, str. 106.
 
Nataša Maričić (2018–2021)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

MAGDALENIĆ, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 8.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/magdalenic-miroslav>.