MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, Nives

MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, Nives, arheologinja (Zagreb, 3. I. 1938). Unuka šumarskoga stručnjaka J. Majnarića, supruga povjesničara i arhivista M. Pandžića. U Zagrebu maturirala u klasičnoj gimnaziji 1956. te na Filozofskom fakultetu diplomirala 1962. arheologiju i doktorirala 1982. tezom Srednje brončano doba u južnoj Panoniji. Na tamošnjem Odsjeku za arheologiju bila je asistentica od 1963, docentica od 1983, izvanredna profesorica od 1987. i redovita od 1998. do umirovljenja 2003; predstojnica katedre za prapovijesnu arheologiju 1984–2003, osmislila diplomski i poslijediplomski program te program doktorskoga studija arheologije, koji je vodila od 1996. Studijski boravila u Krakovu 1981, Padovi 1984. i Parizu 2000. Proučavala je brončano i željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj. U sintezi Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu (1970) prva je objavila i prikazala niz slavonsko-srijemskih nalaza mlađega željeznoga doba, a u suautorskoj knjizi Prapovijest (1998, Nagrada »Josip Juraj Strossmayer«) donijela je prvi cjeloviti prikaz brončanodobne i željeznodobne umjetnosti na području Hrvatske. U Podgoraču je otkrila ranobrončanodobnu licensku keramiku povezanu s južnopanonskom inkrustiranom keramikom. Baveći se srednjim brončanim dobom, izdvojila je regionalni daljsko-bjelobrdski tip inkrustirane keramike, upozorivši na postojanje niza njezinih inačica u srednjem Podunavlju. Istraživanjem u Novigradu na Savi pridonijela je poznavanju specifičnih kasnobrončanodobnih naselja podignutih na drvenim platformama, a otkrićem kalupa i predmeta od bronce skrenula pozornost i na lokalnu metaluršku djelatnost. Proučavajući latensku kulturu, istraživala je gradine u Oroliku i Privlaci te dala poticaj temeljitijemu pristupu utvrđenim kasnolatenskim naseljima. Objavljivala je u periodicima Opuscula archaeologica (1966, 1982, 1984–85, 1989, 1991–97, 1999–2002, 2004, 2006; suurednica 1994–2002), Rad vojvođanskih muzeja (Novi Sad 1966–68, 1971; Rad Muzeja Vojvodine, 2009), Arheološki pregled (Beograd 1969, 1973–74, 1980; Ljubljana 1986, 1988), Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (1972–73, 1989–90, 1993–96, 2009), Archaeologia Iugoslavica (Beograd 1974, 1980–81), Arheološki vestnik (Ljubljana 1976, 1985, 1996), Istraživanja (Novi Sad 1976), Izdanja Hrvatskog arheološkog društva (1978, 1984, 1986; urednica 1984, 1986, 1990), Godišnjak za kulturu, suvremena društvena i ekonomska pitanja (1979), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1981, 1984, 1989), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva (1983–88, 1991–95, 1997), Arheološki radovi i rasprave (1988, 1995), Bjelovarski zbornik (1994), Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (2001, 2003, 2007, 2009), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH (2002), Germania (Mainz 2003), Folia archaeologica Balkanica (Skoplje 2006), Situla (Ljubljana 2007), Archaeologia Adriatica (2008) i Vijenac (2009), u publikacijama Ilustrirana povijest Hrvata (Zagreb 1971), Arheologija i rat (Zagreb 1992), Pod Okićem (Zagreb 1993), Vukovar (Koprivnica 1994; suurednica), Zagrebački Gradec 1242–1850 (Zagreb 1994), Hrvatska, Europa, svijet – kronologija (Zagreb 1996), Kontakte längs der Bernsteinstraße (zwischen Caput Adriae und den Ostseegebieten) in der Zeit um Christi Geburt (Krakov 1996), Zbornik radova Simpozija o fundamentalnim istraživanjima (Zagreb 1997), Mensch und Umwelt in der Bronzezeit Europas (Kiel 1998), Hrvatska i održivi razvitak (Zagreb 1999), Zbornik radova sa znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu (Slavonski Brod 2000), Sahranjivanje u bronzano i gvozdeno doba (Čačak 2003), Spomenica Filipa Potrebice (Zagreb 2004), Celts on the Margin (Krakov 2005), Homage to Milutin Garašanin (Beograd 2006), Trgovina i razmjena u pretpovijesti (Zagreb 2006), Dreitausend Jahre Vorgeschichte. Meisterwerke der Metallzeit im kontinentalen Kroatien (Eberdingen 2008) i Keltske študije (Montagnac 2009), u izdanjima LZ Likovna enciklopedija Jugoslavije, Enciklopedija hrvatske umjetnosti i Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta te Archeologický atlas pravěké Evropy (Prag 2007) i Lexikon zur keltischen Archäologie (Beč 2012). Bavila se životom i djelom Ć. Truhelke – pisala o njem u periodicima (Marulić, 1989; Napredak, kalendar, 1991; Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 2013), priredila i pogovorom popratila autobiografiju Uspomene jednog pionira (Zagreb 1992) i uredila zbornik Ćiro Truhelka (Zagreb 1994) – te objavila knjižice o S. Dimitrijeviću (Novi Sad 2000) i J. Georgeviću (Novi Sad 2001). Pokrenula 1992. niz Dissertationes et monographiae Arheološkoga zavoda Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Arheologiju promicala i kao pročelnica Odjela za arheologiju, etnologiju, povijest umjetnosti i arhitekturu MH 1990–94, organiziravši mnogobrojna predavanja i tribine. Bila je dugogodišnja tajnica i članica Upravnoga odbora Hrvatskoga arheološkoga društva, od 1997. članica je Njemačkoga arheološkoga instituta u Berlinu i Frankfurtu na Majni. Dobila više nagrada i priznanja, među kojima Nagradu za životno djelo »Don Frane Bulić« 2008. Prevodila s engleskoga, njemačkoga i francuskoga (Marulić, 1991; 15 dana, 1991; Književna revija, 1994; brat François, Mala braća na Orinoku. Zagreb 2003; Angelika Daiker, Prijeđene granice. Zagreb 2003).