MALBAŠA, Marija

MALBAŠA, Marija, knjižničarka i bibliografkinja (Osijek, 4. X. 1909 — Zagreb, 26. I. 1995). Supruga publicista Ante. Gimnaziju završila u Osijeku 1928. Njemački i francuski jezik studirala u Beču i Grenobleu te diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1932. Usavršivala se u Parizu 1933–34. U Osijeku predavala njemački jezik u gimnaziji od 1933. i ruski u Učiteljskoj školi od 1948. te od 1951. do umirovljenja u zvanju višega bibliotekara 1968. vodila knjižnicu Muzeja Slavonije. U njoj je među ostalim započela stručnu katalošku obradbu građe i organizirala široku domaću i međunarodnu razmjenu publikacija, ustrojivši je i kao znanstvenu knjižnicu. Nakon umirovljenja bila vanjska suradnica osječkoga Centra za znanstveni rad JAZU. Honorarno predavala francuski jezik na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Istraživala je povijest tiskarstva u Slavoniji, o čem je objavila i knjigu (1978), te sastavila opsežnu bibliografiju tiskarsko-izdavačke djelatnosti u Osijeku 1742–1978 (1981–1985). Prilozi o povijesti knjižničarstva, tiskarstva i opremi knjiga te bibliografije objavljeni su joj u izdanjima Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih (naučnih) radnika NR Hrvatske (1952–55, 1958; Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1960), Osječki zbornik (1954, 1958, 1960, 1962, 1967, 1971, 1973–75, 1977, 1979), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1955–59, 1968, 1981), Glasnik slavonskih muzeja (1967), Revija (1968), Zbornik slavonskih muzeja (1969), Muzeologija (1975), Zbornik Muzeja Đakovštine (1976), Osijek kao polarizacijsko žarište (Osijek 1981), Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića (Osijek 1991), Slavonski narodni godišnjak (1995) i Od turskog do suvremenog Osijeka (Osijek 1996). Pisala osobito o tiskarskoj obitelji Divald (Osječki zbornik, 1956, 1958), ali i o drugim temama iz osječke kulturne povijesti, o I. Medvedu (Ibid., 1965) i O. Antunoviću (Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1972), bavila se također poviješću glazbenoga života (Osječki zbornik, 1965). Surađivala i u Enciklopediji Jugoslavije i HBL LZ. Posmrtno su joj iz ostavštine u Muzeju Slavonije tiskani rukopisi o povijesti osječke ekonomske škole i tamošnjim pjevačkim društvima te bibliografija M. P. Katančića (Kolo, 2005, 2). Bavila se i prevođenjem. Dobila Kukuljevićevu povelju 1968. Po njoj je nazvana povelja što ju Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema dodjeljuje od 2006. Posvećen joj je skup u Osijeku 2009 (radovi u: Knjižničarstvo, 2007–08, 1–2). Portretirao ju je P. Goll (1985, olovka, Grafička zbirka NSK u Zagrebu).