MANDEKIĆ, Vinko

traži dalje ...

MANDEKIĆ, Vinko, agronom i gospodarski pisac (Kraljevica, 3. X. 1884 — Zagreb, 14. XI. 1979). Završio 1905. klasičnu gimnaziju u Sušaku i 1907. Više gospodarsko učilište u Križevcima. Od 1909. vježbenik u tamošnjoj Zemaljskoj postaji za istraživanje sjemena, usavršivao se 1910–12. na Visokoj poljodjelskoj školi u Beču, u pokusno-selekcijskim postajama u Beču, obližnjem Loosdorfu i Svalövu (Švedska) te na Filozofskom fakultetu u Breslauu (Wrocław), na kojem je 1912. doktorirao tezom Beiträge zur Kultur und Züchtung des Rapses (Mitteilungen der landwirtschaftlichen Institute der Königlichen Universität Breslau, Berlin 1912, 4). Na Učilištu u Križevcima od 1912. pravi učitelj, od 1916. profesor, predavao bilinogojstvo, livadarstvo i biljne bolesti te vodio gospodarsko pokušalište. U I. svjetskom ratu demobiliziran nakon ranjavanja. Suutemeljitelj je 1919. Gospodarsko-šumarskoga fakulteta u Zagrebu, na kojem je do razilaženja oko nastavne osnove predavao proizvodnju gospodarskoga bilja. Gospodarski izvjestitelj Zagrebačke županije od 1920, voditelj Poljodjelskoga odjela Primorsko-krajiške oblasti od 1924. do umirovljenja 1926. Istaknuo se znanstvenim i istraživačkim te ustrajnim i širokim stručno-praktičnim i prosvjetnim djelovanjem na poboljšanju poljodjelske proizvodnje. Isprva surađujući s G. Bohutinskym, nastojao oko samooplodnih linija i linijskih hibrida kukuruza te bio jedan od njihovih prvih tvoraca u Europi; rezultati njegovih pokusa na samooplodnji i heterozisu kukuruza prvi su hrvatski znanstveni prinos tomu području (Gospodarska smotra, 1918, 1–8; Zeitschrift für Pflanzenzüchtung, Berlin 1923, 1). Izrazitije se bavio i selekcijom pšenice sorte sirban prolifik, vrlo ranoga ozimoga ječma i ozime zobi te pokusima s krumpirom i crnozrnom sojom. U različitim dijelovima Hrvatske, s obzirom na razlike u klimi i tlu, od 1908. istraživao učinke prirodnih i osobito umjetnih gnojiva, koja je zarana promicao te obradio u knjizi (1913). Kao izvjestitelj odn. voditelj odjela zaslužan za ustanovljenje više uzornih ratarskih gospodarstava, uputivši obrađivače i u uporabu željeznoga pluga. Objavio više knjiga (1915–1956) o različitim aspektima poljodjelstva (s naglaskom na žitaricama te krmnom i industrijskom bilju), dijelom namijenjenih stručnjacima (neke služile kao udžbenici), dijelom popularnih, nerijetko u velikim nakladama (Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, Društvo sv. Jeronima, Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Seljačka sloga), te, među ostalim, knjižice Gnojidba livada (dva izd. 1917, 1920³), Čilska salitra (1925), Sadra – gips (1925), Umjetna gnojiva s osobitim pogledom na superfosfat (1928; dva srp. i mađ. izd. 1929), Kukuruz (1929, 1931², 1942), Pred jesensku sjetvu (1929, 1930), Pšenica (1930; izmijenjeno izd. 1942), Crvena djetelina (1932), Upotrebljavajte umjetna gnojiva (1935; njem. izd. 1936), Uzgoj konoplje (1936), Vapneni dušik (1941), Suncokret (1942), Uzgajajte suncokret (1943), Važnost povrća (1943) i Kako ću izgraditi staju za kuniće (1946), sve tiskane u Zagrebu, te Modra galica (plavi kamen) u praktičnom gospodarstvu (Subotica 1926, 1936; njem. izd. 1935). Pokrenuo 1926. Džepni poljoprivredni kalendar, poslije iznimno raširen, te ga, uz promjene nakladnika, naziva (Džepni gospodarski priručnik, 1943–47; Gospodarski priručnik, 1950–68; Mandekićev gospodarski priručnik, 1969–79), pa i prekid izlaženja (1948–49), uređivao do 1947. i 1964–79. i pretežno popunjavao. Držao i mnogobrojna javna predavanja. Uključujući ulomke iz samostalnih izdanja te prenošene priloge, poznato mu je približno 600 bibliografskih jedinica, pretežno stručno-praktičnih i popularnih – uz teme poput njege usjeva i uvođenja novih ratarskih kultura, zahvaćao vinogradarstvo, stočarstvo, zadrugarstvo, gospodarske odnose uopće te se osvrtao na literaturu i sustručnjake – objavljenih u periodicima Gospodarska smotra (1912–19; suurednik 1913. i 1916–17), Gospodarski list (1913, 1916–23, 1942, 1944–45), Narodne novine (1913), Gospodar (1916, 1918–19), Izvješće o Kraljevskom gospodarskom učilištu i ratarnici u Križevcima (1916–17), Gospodarski kalendar (1917–19, 1927), Hrvatska njiva (1917; Jugoslavenska njiva, 1919), Zadrugar (kalendar, 1917, 1923–24), Gospodarski i vinogradarski kalendar (1919), Zabavnik (kalendar, 1919), Hrvatski zadrugar (1920–21, 1932), Jugoslavenski ekonomista (1920), Vjerni drug (1920–21), Bosansko-hercegovački težak (1921), Jutarnji list (1921–41; urednik priloga Gospodar 1923–41), Prijatelj naroda (1921), Zadrugar (1921), Poljoprivredni glasnik (Novi Sad 1922–26, 1928, 1930, 1932–34, 1936–39), Meja (1923–25), Poljodjelski vjesnik (1925, 1933), Gospodarske novine (1926–32; Seljačke novosti, 1933–35, 1937–38, 1941), Morgenblatt–Jahrbuch (1927–28), Virovitički hrvatski glasnik (1927), Narodno kolo (1928–41), Privredni pregled (Beograd 1928), Sisački glas (1928, 1930), Narodno kolo (kalendar, 1929–30, 1932–35), Samoborac (1929), Srpsko kolo (Beograd 1929), Jugoslovenski Lloyd (1930, 1932), Narodni napredak (1930, 1932), Naša sloga (1930), Obzor (1930–32), Vreme (Beograd 1930), Uzorni vrtlar i gospodar (1932), Danica (kalendar, 1933), Napredni gospodar (1933, 1938), Pčela (1934), Sremske novine (1934), Stočarstvo i poljoprivreda (Sombor 1934–37), Vinarski list (Beograd 1934), Werbasser Zeitung (Novi Vrbas 1934), Der Landwirt (Novi Sad 1935), Novi glas (1935), Borovo (1936–37), Hrvatska pčela (1936), Poljoprivrednik (Petrovgrad 1936–37), Napretkova uskrsna knjiga (1937, 1940), Srpski zadrugar (Novi Sad 1937), Mljekarski list (1938), Poljoprivredni pregled (Beograd 1938), Gorski kotar (1939), Božićnica (kalendar, 1941), Poljodjelski kalendar Hrvatskog radiše (1941–42), Gospodarski glasnik (1942, 1944), Hrvatski farmaceutski vjesnik (1942), Nova Hrvatska (1942), Tekstilni vjes(t)nik (1942, 1944–45), Volk und Pflug (1943), Gospodarstvo (1944), Seljačko ognjište (1945), Mali stočar (1953–57; urednik) i Agronomski glasnik (1960, 1970, 1973). Napisao i preglede razvoja u Hrvatskoj selekcijskoga uzgoja (Zeitschrift für Pflanzenzüchtung, 1916, 2) te poljodjelstva sa šumarstvom (Obzor. Spomen-knjiga 1860–1935. Zagreb 1936). Bio suradnik opće Enciklopedije (1. izd.) i Poljoprivredne enciklopedije LZ. S njemačkoga preveo Obradbu tla K. Czygana (Zagreb 1942) i 10 pitanja o gnojidbi livada S. Gerickea (Ljubljana 1960). Tiskani su mu autobiografski zapisci (Zbornik Kraljevice, 2012). Dobio republičku Nagradu za životno djelo 1973. i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu 1970. Bio počasni član Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije.

DJELA: Gnojidba ili Uputa u uporabu gnoja. Križevac 1913. — Uzgoj žitarica. Zagreb 1915, 1924². — Naše žitarice, 1–2. Zagreb 1917–1918. — Umjetna gnojiva. Zagreb 1921. — Krumpir. Zagreb 1923. — Lucerna. Zagreb 1933 (tri izd.; srp. izd. Lucerka), 1949. — Proizvodnja i konzerviranje krme. Zagreb 1939. — Uljevito i predivno bilje. Zagreb 1941. — Ratarstvo, 1–2. Zagreb 1942–1943. — Temelji ratarstva. Zagreb 1942. — Konoplja i lan. Zagreb 1946. — Sjeme i sjetva. Zagreb 1947. — Gnoj i gnojidba. Zagreb 1948, 1955. — Livadarstvo. Zagreb 1950. — Pšenica. Zagreb 1953. — Krušarice. Zagreb 1956.
 
LIT.: Spomenica o petdesetgodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevac 1910, 148, 174. — (O knj. Gnojidba ili Uputa u uporabu gnoja): Vjestnik za gospodare i trgovce, 1(1913) 15, str. 2–3. — M. Mohaček, Narodne novine, 79(1913) 3. XII, str. 4. — (O knj. Naše žitarice): M. Krištof, Gospodarski list, 76(1918) 16, str. 168. — M., Gospodarska smotra, 9(1918) 1/4, str. 117. — M. Vukmir: (O knj. Uzgoj žitarica). Gospodarski list, 84(1925) 6, str. 6–7. — Prof. Dr. V. Mandekić. Gospodarske novine, 3(1927) 5, str. 49–50. — (O knj. Umjetna gnojiva s osobitim pogledom na superfosfat): Ibid., 4(1928) 33, str. 271. — Narodni val, 2(1928) 232, str. 11. — Poljoprivredni glasnik (Novi Sad), 9(1929) 21, str. 14–15. — (Uz obljetnice): Jutarnji list, 18(1929) 6397, str. 29. — Narodno kolo, 4(1929) 48, str. 4. — Poljoprivredni glasnik, 9(1929) 21, str. 3–4; 14(1934) 21, str. 7–8. — Seljačke novosti, 10(1934) 51/52, str. 10–11. — S. Dubić, Gospodarski glasnik, 4(1944) 8/9, str. 98–99. — P. Giunio (-nio-), Novine, 4(1944) 155, str. 6. — V. Kovačić, Nova Hrvatska, 4(1944) 227, str. 5. — J. Kovačević, Agronomski glasnik, 10(1960) 1/2, str. 69–70. — (O knjižici Pšenica): Narodno kolo, 5(1930) 43, str. 6. — Poljoprivredni glasnik, 10(1930) 21, str. 15. — Gospodarstvo, 2(1942) 234, str. 4. — B. J.: (O knj. Lucerna). Narodne novine, 99(1933) 49, str. 5. — Ing. P.: (O knj. Crvena djetelina). Zadružna svijest, 4(1933) 2/3, str. 44. — (O Džepnom poljoprivrednom kalendaru): Jutarnji list, 25(1936) 8897, str. 30. — Đ. Kopač, Narodno kolo, 13(1938) 16, str. 2. — Vinogradarski i voćarski list, 2(1939) 1, str. 7. — Seljačke novosti, 16(1940) 15, Pr., str. 3–4. — J. Tomičić (Dr. J. T.), Graničar (Zemun), 2(1943) 48, str. 4. — Gospodarstvo, 4(1944) 206, str. 3. — J. Kovačević, Agronomski glasnik, 40(1978) 2, str. 372–373. — (O knj. Proizvodnja i konzerviranje krme): Seljačke novosti, 15(1939) 17, Pr., str. 3. — M. Mohaček, Poljoprivredni glasnik, 19(1939) 10, str. 1–2. — (O knj. Kukuruz). Gospodarstvo, 2(1942) 198, str. 5; 234, str. 4. — (O knj. Ratarstvo): Gospodarski list, 101(1942) 36, str. 7–8; 102(1943) 19, str. 6. — Gospodarstvo, 2(1942) 234, str. 4. — Spomenica povodom 40-godišnjice Poljoprivrednog fakulteta 1919/20–1959/60. Zagreb 1960, 13. — Prof. dr. Vinko Mandekić. Agronomski glasnik, 17(1967) 12, str. 1098–1099. — J. Kovačević: Promocija zaslužnih profesora Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za počasne doktore. Ibid., 32(1970) 5/6, str. 357, 360–361. — Isti: Prof. dr Vinko Mandekić – autor prvoga našega rada o hibridizaciji kukuruza. Poljoprivreda i šumarstvo (Titograd), 18(1972) 3/4, str. 115–116. — (Nekrolozi): Agronomski glasnik, 41(1979) 5/6 str. 743–744; Mljekarstvo, 29(1979) 11, str. 262–263; Vjesnik, 40(1979) 17. XI, str. 22. — J. Kovačević, Priroda, 68(1979–80) 7/8 str. 227–228. — Poljoprivredna znanstvena smotra, 1980, 51, str. 261–270. — R. Husinec i P. Delić: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Križevci 1995, 53. — Ž. Mandekić: Sjeme na kamenu. Kraljevičan akademik prof. dr. Vinko Mandekić, agronom. Zbornik Kraljevice, 1(2012) str. 221–225.
 
Darija Domijan (2020–2021)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

MANDEKIĆ, Vinko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/mandekic-vinko>.