MARASOVIĆ, Tomislav, povjesničar umjetnosti (Split, 15. IX. 1929). Sin graditelja i građevinskoga poduzetnika Marina, brat konzervatora i arhitekta Jerka, nećak arhitekta i športskoga djelatnika F. Kaliterne. Završio 1950. gimnaziju u Splitu i 1955. studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je 1958. doktorirao tezom Šesterolisni tip u arhitekturi ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji, te 1966. specijalistički studij arhitektonske konzervacije u Međunarodnom istraživačkom centru za konzervaciju i restauraciju kulturne baštine u Rimu (ondje profesor 1970–97). U Splitu od 1956. radio u Odjelu za graditeljsko nasljeđe Urbanističkoga projektnoga biroa (Urbanistički biro Split od 1957, Urbanistički zavod Dalmacije od 1968) te bio redoviti profesor na tamošnjem odjelu Filozofskoga fakulteta u Zadru odn. na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja od 1980 (dekan 1983–85) i na Umjetničkoj akademiji od 1997. do umirovljenja 1999; professor emeritus od 2000. Pokrenuo i od 1975. vodio splitski poslijediplomski studij graditeljskoga nasljeđa Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Bio gostujući profesor u inozemstvu (Sorbonne, Berkeley, Columbia). Najviše se bavio Dioklecijanovom palačom, starohrvatskom arhitekturom u Dalmaciji te teorijom i praksom zaštite spomenika. Posvećen osobito istraživanju i zaštiti Palače, navlastito urbanizmu i stambenomu graditeljstvu te povijesnomu razvoju od antičke carske rezidencije do srednjovjekovnoga grada (Geografski horizont, 1995; Acta ad archaeologiam et artium historiam pertinentia, Rim 2006), s naglaskom na kontinuitetu antike, odn. preinakama i prenamjenama antičkih građevina u ranom srednjem vijeku (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 2001–02; Kačić, 2009–11). Izniman prinos dao i istraživanjem predromaničke arhitekture u Dalmaciji, unaprijedivši morfološku i regionalnu tipološku razradbu ranosrednjovjekovnoga graditeljstva (Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, 1994), a bavio se i pitanjima periodizacije te pojedinačnim spomenicima. Promatrajući arhitekturu u europskom kontekstu, u nekim je specifičnostima ranosrednjovjekovnih crkava uočio odjeke i utjecaje različitih kulturnih krugova (Starohrvatska prosvjeta, 1990, 1995). U četirima svescima djela Dalmatia praeromanica (2008–2013) obradio je cjelokupan korpus dalmatinske predromaničke arhitekture po regijama, navevši za svaku građevinu položaj, vrela i historiografiju, sažetak povijesnoga razvoja, opis, tlocrt, fotografsku dokumentaciju i stanje sačuvanosti. Napisao je prvi hrvatski sustavni pregled povijesti i razvoja ideje o zaštiti vrijednosti naslijeđenih u prostoru (Zaštita graditeljskog nasljeđa, 1983). Osobito se zauzimao za revitalizaciju starih urbanih središta i spomenika (Urbs, 1970; Hrvatska obzorja, 1993), promičući i implementirajući ideje tzv. aktivne zaštite (Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, 1985). Surađivao u periodicima Mogućnosti (1956–57, 1980, 1988), Architettura cantiere (Milano 1957), Peristil (1957, 1962), Urbs (1957–59, 1965, 1967; supokretač 1957, urednik 1965–77), Slobodna Dalmacija (1959–99), 15 dana (1960), Arhitektura i urbanizam (1962, 1971), Starohrvatska prosvjeta (1963, 1982–87, 1997, 1999, 2003, 2005–06, 2009), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1963, 1971, 1993), Zbornik zaštite spomenika kulture (1963), Urbanistica (Torino 1965), Acta ad archaeologiam et artium historiam pertinentia (1969), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva (1969, 1998, 2003), Arhitektura (1975–76, 1978), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1976–79, 1984–86), Čovjek i prostor (1977), Kulturna baština (1978, 1983, 1987, 1989), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1982, 1988–89), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1984, 1989), Građa i prilozi za povijest Dalmacije (1990), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1992, 1995, 2005–07), Antiquité tardive (Turnhout 1993), Hrvatska obzorja (1995–99, 2001), Opuscula archaeologica (1999–2000), Hortus artium medievalium (2002), Prostor (2007), Archaeologia Adriatica (2008, 2010) i Histria antiqua (2009). S bratom objavio znanstveno-popularno izdanje Dioklecijanova palača (Zagreb 1968, i engl., franc., njem., tal. te rusko izd., Nagrada »Viktor Kovačić«), bio autor posebnih izdanja (Diocletian’s Palace. Report on Joint Excavations in Southeast Quarter, 1–2. Split 1972–1976, s bratom, Sheilom McNally i J. Wilkesom; hrv. izd. posebni brojevi časopisa Urbs, 1972. i 1977; Istraživanje i uređenje Peristila Dioklecijanove palače u Splitu 1956–1961. Split 2014, s bratom i B. Gabričevićem) i monografija (Dioklecijanova palača, 1982, 1994). U suradnji napisao knjižice o ranosrednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi Crkva Svete Trojice u Splitu (Split 1971, i engl. izd.) i Crkva svetog Jurja u Splitu (Split 1996), suautori J. i Mirjana Marasović, monografije o Splitu (Split, ilustrirani vodič. Beograd 1983, i Vodič Splita. Split 1988, sa suprugom Gordanom; Split – 1700 godina razvitka, 1997) i Jadranu (Jugoslavenski Jadran, 1988, 1990²; Hrvatski Jadran, 1993) te mnogobrojne brošure i vodiče Splita, prevedene na strane jezike. Autor je udžbenika Kulturna baština (2001–2002) te poglavlja u knjigama i zbornicima (Beritićev zbornik. Dubrovnik 1960; Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture. Split 1978; Gunjačin zbornik. Zagreb 1980; Kulturno blago Trogira. Trogir—Zagreb 1990; Otok Šolta. Zagreb 1990, Grohote 2012; Lijepa naša Hrvatska. Zagreb 1991; Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća. Zagreb 1991; Majstor Radovan i njegovo doba. Trogir 1994; Otok Hvar. Zagreb 1995; Starohrvatska spomenička baština. Zagreb 1996; Hrvatska i Europa, 1–2. Zagreb 1997–2000; Zvonimir, kralj hrvatski. Zagreb 1997; Salonitansko-splitska crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti. Split 2008; Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača o 1700. obljetnici postojanja. Split 2009; Ivi Maroeviću baštinici u spomen. Zagreb 2009; Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština. Split 2010; Munuscula in honorem Željko Rapanić. Zagreb—Motovun—Split 2012; Prelogova baština danas. Zagreb 2013). Surađivao u izdanjima LZ Likovna enciklopedija Jugoslavije, Enciklopedija Jugoslavije (2. izd.) i Enciklopedija hrvatske umjetnosti. Dobio nagrade »Božidar Adžija« 1986. te za životno djelo »Vladimir Nazor« 1999. i »Vicko Andrić« 2015.
DJELA: Dioklecijanova palača. Beograd 1982 (i engl., franc. te njem. izd.). — Zaštita graditeljskog nasljeđa. Zagreb—Split 1983. — Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu. Split—Zagreb 1985. — Jugoslavenski Jadran (suautorica G. Marasović). Beograd—Motovun 1988, 1990² (i engl., franc., njem. te tal. izd.). — Hrvatski Jadran (suautor A. Mohorovičić). Zagreb 1993 (i engl., njem. te tal. izd.), prošireno izd. 2002² (i engl., njem. te franc. izd.). — Dioklecijanova palača – svjetska kulturna baština. Zagreb—Split 1994, 1995 (i engl., franc., njem. te tal. izd.). — Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji. Split 1994. — Split – 1700 godina razvitka. Zagreb 1997 (i engl., franc., njem. te tal. izd.). — Kulturna baština, 1–2. Split 2001–2002. — Dalmatia praeromanica, 1–4. Split—Zagreb 2008–2013 (skraćeno jednosveščano engl. izd. 2017).
LIT.: I. Maroević: Prva knjiga o zaštiti. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 33(1984) 1/2, str. 9–10. — (O knj. Graditeljstvo starohrvatskog doba): I. Babić, Vijenac, 2(1994) 21, str. 20. — S. Piplović, Hrvatska obzorja, 2(1994) 4, str. 979–982. — M. Jarak, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 27(1995) 3, str. 62–63. — Z. Karač, Prostor, 3(1995) 2, str. 453–455. — (Razgovori): G. Benić, Slobodna Dalmacija, 52(1995) 7. III, Pr., str. 4–5. — J. Parić, Ibid., 57(2000) 5. IX, Pr., str. 2. — Ć. Senjanović, Ibid., 64(2006) 7. X, Pr., str. 20–21. — V. Mirković: Daleko od besprijekornog. Ibid., 55(1997) 1. IV, Pr., str. 7. — D. Mojaš: Povijesni trag Elafita. Hrvatski obzor, 5(1999) 3. VII, str. 36–37. — M. Jurković: Hvala braći Marasovićima. Vjesnik, 62(2001) 4. I, str. 16. — Zbornik Tomislava Marasovića (s biografijom i bibliografijom). Split 2002, 12–45. — V. Božanić Serdar: Povijest graditeljstva i umjetnosti do srednjeg vijeka. Novi list, 56(2002) 14. I, str. 33. — Me. J.: Cjelovit popis povijesnih cjelina. Slobodna Dalmacija, 60(2002) 4. X, str. 51. — (O knj. Dalmatia praeromanica): N. Jakšić, Prostor, 16(2008) 2, str. 249. — I. Praničević Borovac, Vijenac, 17(2009) 395, str. 23. — N. Jakšić, Prostor, 18(2010) 1, str. 258. — Ista, Ibid., 21(2013) 2, str. 372.
Ana Šeparović (2021)
