MARAVIĆ, Emanuel (Maravich, Manojlo), general (Lučani kraj Brinja, 23. VII. 1823 — Zagreb, 7. I. 1899). Završio Terezijansku vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu i bio potporučnik u 61. ugarskoj pješačkoj pukovniji od 1843. God. 1848. istaknuo se u borbama za Milano i Vicenzu te, promaknut, kao glavnostožerni natporučnik u bitki kraj Móra (dobio Vojnički križ za zasluge 1849. i Red željezne krune III. razreda 1850). Od 1849. bio satnik II. te I. razreda u 4. slunjskoj graničarskoj pukovniji i od 1851. u 6. pješačkoj (Kézdy-Vásárhely, danas Târgu Secuiesc, potom Novi Sad), od 1856. bojnik (promaknut 1854) u 53. pješačkoj (Varaždin) i od 1857. u 7. brodskoj graničarskoj, s kojom se borio u sjevernoj Italiji 1859. Od 1860. potpukovnik u 8. gradiškoj graničarskoj pukovniji te od 1862. pukovnik i zapovjednik 2. banske (11. petrinjske), s kojom je za rata 1866. štitio jadransku obalu. Od 1868. brigadir pri 22. pješačkoj diviziji u Karlovcu, od 1869. kao general-bojnik zapovijedao brigadom 34. divizije u Temišvaru, od 1872. brigadom 5. divizije u Olomoucu (Olmütz) te od 1875. onom 10. divizije u Hradcu Králove (Königgrätz). Umirovljen 1876. kao počasni podmaršal. Djelovao na poč. 1850-ih u Društvu za jugoslavensku povjestnicu i starine. Nastojeći oko razvoja Banovine, dao 1862–63. u Vojnom Sisku urediti desnu obalu Kupe s cestom, a u Petrinji utemeljio pukovnijsku knjižnicu 1863, podupirao Gospodarstvenu bratovštinu te izgradnju svilane 1868. Pozornost privukao i glasujući za Stranku prava na saborskim izborima 1884. Priredio je priručnik Sustavna obuka u pitanjih i odgovorih za porabu učećoj se momčadi c. kr. pjehotne vojske (Zagreb 1863). Austrijsko viteštvo podijeljeno mu je 1866. Trgovački zbor u Sisku podignuo mu je spomen-obilježje 1863.
LIT.: Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthumes. Wien 1843–1868. — (O djelatnosti u Društvu za jugoslavensku povjestnicu): Narodne novine, 18(1852) 16. VII, str. 1; 8. XI, str. 1. — Slavenski jug. Pozor, 4(1863) 12. IX, str. 826. — Iz Siska. Ibid., 5(1864) 8. I, str. 19. — (O podupiranju Gospodarstvene bratovštine): Narodne novine, 33(1867) 12. IX, str. 2. — Novi pozor (Beč), 2(1868) 1. VIII, str. 1046; 1. IX, str. 1146. — Dopisi. Zatočnik, 2(1870) 19. V, str. 1. — Kais. königl. Militär-Schematismus. Wien 1871–1873, 1878. — J. Svoboda: Die Theresianische Militär-Akademie zu Wiener-Neustadt und ihre Zöglinge von der Gründung der Anstalt bis auf Unsere Tage, 2. Wien 1894. — (Nekrolozi): Banovac, 12(1899) 14. I, str. 2; Narodne novine, 65(1899) 9. I, str. 3; Obzor, 40(1899) 10. I, str. 2. — A. M.: Kako je podmaršal Maravić glasovao za Starčevića. Jutarnji list, 19(1930) 6. IV, str. 18. — -a-: Nepoznata povijest. Jedinstvo, 43(1987) 5. XI, str. 12. — I. Golec: Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777–1871). Sisak 2003. — M. Slukan-Altić: Povijesni atlas gradova, 2. Zagreb(2004), 78. — A. Schmidt-Brentano: Die k. k. bzw. k. u. k. Generalität 1816–1918. Wien 2007, 112.
Ivan Bačmaga (2021)
