MARČETIĆ, Tamara

MARČETIĆ, Tamara, germanistica i prevoditeljica (Zagreb, 7. IV. 1933). Sestra prevoditelja i publicista Nikole, unuka političara i publicista I. Grisogona. U Zagrebu završila klasičnu gimnaziju 1951. te studij njemačkoga jezika i književnosti i latinskoga jezika na Filozofskom fakultetu 1957. Ondje radila u Centru za učenje stranih jezika 1956–64. i Školi za strane jezike Narodnoga sveučilišta 1968–71, kao lektorica na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta 1964–68. i 1971–77. te viša lektorica od 1977. do umirovljenja 2003. Usavršivala se na sveučilištima u Rostocku (1975, 1978) i Münchenu (1977, 1980, 1993). Sastavila udžbenike Deutsch für Sie, 1–5 (1968–1971, NS 1979–1987), Überlege, und sage es auf Deutsch, 1–4 (1984–1988, više od 40 izd. do 1999; slov. izd. Maribor 1987–1991) i Deutsch für heute und morgen, 1–4(1997–2000, više od 40 izd. do 2010), s priručnicima za učenike i nastavnike, Njemački za odrasle (1994, 1996²; Njemački u komunikaciji, 2005) te Pregled gramatike njemačkoga jezika (1985, 15 izd. do 2019), u suradnji Lehrbuch der deutschen Sprache za prvi (1966, 5 izd. do 1985) i treći stupanj učenja (1969, 4 izd. do 1984), Wir sprechen und lesen Deutsch, 1–4 (1972–1975, 7 izd. do 1985), s vježbenicama i uputama za nastavnike, te Deutsch für den Alltag (1973, 9 izd. do 1995) – sve tiskano u Zagrebu; pisala i o metodici nastave njemačkoga (Strani jezici, 1977, 1989; Zagreber germanistische Beiträge, 1994). S njemačkoga među ostalim prevela zagrebačka izdanja Marksistička teorija književnosti Helge Gallas (1977), Maovo doba K.-H. Janssena (1979), Sve o praznovjerju H. Hillera (1989) i Kozmopolitska Europa U. Becka i E. Grandea (2006) te mnogobrojne kataloge, vodiče, fotomonografije i slikovnice, u suradnji »Ortodoksni marksizam« i reformizam K. Kautskoga (1979), O umjetnosti E. Blocha (1981) i Beckovu Moć protiv moći u doba globalizacije (2004). Prijevodi su joj uvršteni i u izdanja 100 najljepših svjetskih bajki (Zagreb 1969) i Najljepše bajke svijeta (Zagreb 1971), a objavljivani su i u periodicima (Historijski zbornik, 1965, 2003–04; Andragogija, 1973; Umjetnost riječi, 1974, 1977, 1981, 1986–87; Književna smotra, 1980; Kulturni radnik, 1981; Synthesis philosophica, 1991, 1993, 1998; Kolo, 1993; Lettre internationale, 1996; Most, 1996, 2001; Europski glasnik, 1999–2003; Metodika, 2002). S hrvatskoga prevela publikacije Sozialistische Republik Kroatien (Zagreb 1979) i Kroatien zwischen Aggression und Frieden (Zagreb 1994) te memoarske zapiske P. Pavličića Die Donau (Graz 2007). Dobila Nagradu »Davorin Trstenjak« 1988.