MARGITAI, József (Margitaj; Jožef, Jože, Josip), prosvjetni djelatnik i publicist (Cserencsócz, danas Črenšovci, 9. III. 1854 — Törökbálint kraj Budimpešte, 6. VI. 1934). Podrijetlom prekomurski Hrvat, prvotno prezime Majhen promijenio 1878. Polazio gimnaziju u Nagykanizsi, završio Visoku učiteljsku školu u Csurgóu 1874, položio ispit za nastavnika srednjih škola 1875. te glazbe 1879. U Čakovcu bio učitelj od 1873. te u učiteljskoj školi nastavnik od 1879. i ravnatelj od 1890. do umirovljenja 1908. Za Julijansko društvo organizirao mrežu mađarskih pučkih škola u Slavoniji. Ističući teritorijalnu i jezičnu izdvojenost Međimurja iz hrvatskoga korpusa i njegovu pripadnost Mađarskoj, zastupao je tezu o zasebnu »međimurskom jeziku« – hibridu književne i razgovorne kajkavštine te štokavskih elemenata – na kojem je objavio neka djela te u Čakovcu od 1884. izdavao i uređivao Medjimurski kolendar i časopis Medjimurje–Muraköz. Unatoč motivima i ciljevima, hrvatskim je prilozima u Medjimurju, osobito objavom međimurskih narodnih popijevka, pridonio razvoju hrvatske kulture i zanimanja za nju. Za školsku i privatnu uporabu sastavio hrvatsku gramatiku (1884–1885) te mađarsko-hrvatski i hrvatsko-mađarski rječnik (1887–1888), priredio početnice i čitanke (Muraközi horvát olvasókönyv, 1–2. Nagykanizsa 1882–1884; Horvatska čitanka, 3–4. Budimpešta 1887; Magyar ABC és olvasókönyv a muraközi népiskolák számára, 1–2. Budimpešta 1896, 1898²), školske pjesmarice (Magyar gyermekdalok a nem magyar ajkú iskolák számára. Nagykanizsa 1884; Gyermekdalok a népiskolák számára. Budimpešta 1898) te nabožna djela (Dobre knjige, 1885; Mali katekizmuš, 1885; Biblička pověstnica, 1886; Veliki katekizmuš, 1886), tiskana u Nagykanizsi. Autor je knjige o povijesti i suvremenosti čakovečke učiteljske škole (1896), rasprave o pitanjima nastave (1898) te pedagoških članaka u budimpeštanskim periodicima Harmoniá (1882), Nemzet (1882), Magyar tanítóképző (1887, 1890–95), Néptanítók lapja (1891, 1894, 1896–99), Ethnographiá (1892), A Természet (1902) i Magyar pedagógia (1911). Preselivši se potkraj 1918. u Mađarsku, napisao knjigu o Mađarima u Hrvatskoj i Slavoniji te mađarsko-hrvatskim odnosima (1918), uređivao od 1926. budimpeštanski mjesečnik Topol te objavio propagandističku knjižicu o tobožnjoj hrvatskoj izdaji mađarsko-hrvatskoga saveza (Muraköz és a horvátok. Budimpešta 1929; pseud. J. Muravölgyi). U Čakovcu utemeljio orkestar 1874 (ravnao njime do 1880) te inicirao podizanje spomenika Nikoli VII. Zrinskomu 1904.
DJELA: Horvát nyelvtan, 1–2. Nagy-Kanizsa 1884–1885, 1895², 1906³. — Rövid zsebszótár. Segédkönyv a horvát és magyar nyelv megtanulására, 1–2. Nagy-Kanizsa 1887–1888; jednosveščano izd. 1889, 1901². — A csáktornyai m. kir. állami tanítóképző-intézet története és jelen állapotának ismertetése. Nagy-Kanizsa 1896. — Értekezések a tanügy köréből. Budapest 1898. — A horvát- és szlavonországi magyarok sorsa, nemzeti védelme és a magyar-horvát testvériség. Budapest 1918.
LIT.: Odnarođivanje Hrvata i Srba. Napredak, 24(1882) 10. VII, str. 16. — K-ić: (O rječniku). Neven (Subotica), 6(1889) 7, str. 110. — Međimurski Hrvat: Glas iz Međimurja. Hrvat, 4(1898) 21. III, str. 3. — I. Plevnik i I. Zatluka: Mađarska rovarenja. Virovitičan, 1(1899) 26, str. 1. — K. Zrínyi: Csáktornya monografiája. Csáktornya 1905, 238, 242, 250, 300–301, 420. — (O čitankama): Hrvat, 13(1907) 27. XI, str. 2. — Hrvatska prosvjeta, 1(1914) 4, str. 215. — J. Gujaš Đuretin: »Nacionalna obrana« Mađara u Slavoniji na prijelomu XIX i XX st. u okviru »slavonske akcije«. Historijski zbornik, 23–24(1970–71) str. 60, 75–76, 79, 88–89, 91, 95. — I. Hribar: Moji spomini, 2. Ljubljana 1984. — F. Bauk: Povijest školstva i prosvjete u Međimurju. Čakovec 1992, 55–58. — A. Gábriel: A szlavóniai magyarok és a Julián-egyesület. Honismeret (Budapest), 20(1992) 3, str. 15–17. — Z. Bartolić: Sjevernohrvatske teme, 5. Čakovec 1998. — I. Halász: A csáktornyai tanítóképző első másfél évtizede a nemzetiségi népoktatás szolgálatában. U: Népek a Mura mentén, 2. Zalaegerszeg 1998, 233–235. — I. Zvonar: Pedagoški i publicistički rad Józsefa Margitaia. U: 120 godina izobrazbe učitelja u Čakovcu. Čakovec 2000, 49–55. — E. Barić: Narječja u književnojezičnoj koncepciji Józsefa Margitaija. U: Drugi hrvatski slavistički kongres, 1. Zagreb 2001, 319–323. — S. Ham: Povijest hrvatskih gramatika. Zagreb 2006. — J. Zágorec-Csuka: Tragom Zrinskih. Zagreb 2009, 34, 80, 90, 92, 95, 99–100. — J. Gujaš Đuretin: Adalék a dualizmuskori magyarosítás történetéhez a Muraközben. Horvátországi magyarság (Budapest), 18(2011) str. 9–13, 15. — A. Jembrih: Život horvatskoga jezika u 19. stoljeću. U: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, 2. Zabok 2011. — B. Bunjac, M. Stevanović i I. Vegh: Gramatike »međimurskoga« jezika iz 1942. godine. Filologija, 2013, 61, str. 68–81. — A. A. Dončec: Megyimurszki-szlovenszki – nevjerojatna sudbina »međimurskoga jezika«. Kaj, 51(2018) 1/2, str. 55–56, 63–76.
Klara Pranjko (2021)
