MARKOVIĆ, Ivan (Giovanni), teolog i povjesničar (Sinj, 23. X. 1839 — Sinj, 22. X. 1910). Pristupio franjevcima Provincije Presvetoga Otkupitelja i završio njihovu klasičnu gimnaziju u Sinju 1857. Studirao na bogoslovnim učilištima u Šibeniku, Makarskoj i Zadru 1858–62; za svećenika zaređen 1862. U Šibeniku je predavao dogmatiku i crkvenu povijest u franjevačkoj bogoslovnoj školi 1862–74, bio provincijski tajnik 1866–69. i samostanski vikar 1870–73. Stekavši 1874. naslov lector jubilatus, boravio u samostanu u Sinju, bio gvardijan 1885–86, provincijal 1888–90. te ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije 1889–1905. Generalni je vizitator franjevačkih provincija sa sjedištima u Dubrovniku 1878, Zadru 1879. i Beču 1887. U središtu mu je zanimanja bio odnos Zapadne i Istočne crkve, za sjedinjenje kojih se zauzimao, no tek nakon što se riješe dogmatski prijepori. Pisao je o prvenstvu Svete stolice, osobito sa stajališta papa Lava I. i Grgura I, dokazujući ga povijesnim činjenicama u knjizi Papino poglavarstvo u Crkvi (1883), za koju ga je papa Lav XIII. nagradio počasnim doktoratom iz teologije 1886. Najpoznatije mu je djelo Cesarizam i bizantinstvo (1891), u kojem je temeljito obradio odnos svjetovne i crkvene vlasti. Tomu dijelu opusa pripadaju i knjige o razlikama u učenju o euharistiji između Zapadne i Istočne crkve (O evkaristiji, 1893) te o odnosu Slavena i papa (Gli Slavi ed i papi, 1897). Stajališta o jednoj i jedinoj mogućoj Kristovoj crkvi, o cezarizmu i bizantinstvu kao neprijateljima crkvene slobode i jedinstva, nepostojanju prave Crkve bez pape te o štetnosti tajenja i nijekanja zabluda »grko-istočnih« crkava zastupao je nasuprot tezama tzv. kršćanskih optimista (A. Franki, V. S. Solovjov) i episkopa N. Milaša, zamjerajući im što ne priznaju razlike u nauku o vjeri između katolika i »grko-istočnih« vjernika, što zablude »grko-istočnih« crkava drže zabludama pojedinaca, a ne crkava i što ih zovu pravoslavnima unatoč odijeljenosti od pape i pogrješnim učenjima. U povijesnim djelima branio je pak pravo franjevaca na upravljanje župama u Dalmaciji (Le parrocchie francescane, 1885), opisao povijest svetišta Gospe Sinjske (1886), obilježavanje obljetnice prijenosa Gospine slike iz Rame u Sinj (Sinj i njegovo slavlje, 1898) te povijest Dukljansko-barske metropolije (1902). S J. Alačevićem polemizirao je o franjevcima (Lettera al signor consigliere Giuseppe Alačević. Split 1900; Una recensione senza precedenti ed un po’ più di luce. Zagreb 1904; I paralipomeni. Split 1906), a iz polemika s F. Bulićem o relikvijama sv. Dujma nastale su rasprave Nešto o sv. Dujmu (Split 1906), Osvrt na prigovore pisca u Hrvatskoj kruni (Split 1906) i Il buon senso comune nella questione di san Doimo vescovo e martire (Quaracchi 1910). Objavio i dojmove s hodočašća u Svetu zemlju 1879 (La Voce cattolica, Trento, i knj. Lettere dall’Oriente, 1882; hrv. prijevod: Kršćanska obitelj, 1914–16) te knjižicu o krjeposti čistoće i o franjevačkoj trećoretkinji Ivki Živalj (Cvieće, 1901). S latinskoga je preveo i komentarima popratio Izabrane poslanice sv. Jeronima, 1–2 (Zagreb 1908). Surađivao u periodicima Katolička Dalmacija (1882–83, 1885, 1891, 1897–98), Katolički list (1886), Novi viek (1897), Glasnik biskupija bosanske i sriemske (1900), Hrvatski dnevnik (1906), Kršćanska škola (1907–08) i Glasnik sv. Ante Padovanskoga (1908); neki su mu prilozi tiskani kao p. o. Ostavština mu se čuva u arhivu franjevačkoga samostana u Sinju, gdje je uz obljetnicu smrti održan skup o njem 2010.
DJELA: Lettere dall’Oriente, ossia un pellegrinaggio in Palestina nel 1879. Trento (1882), Zagreb 1899 (izmijenjeno i dopunjeno izd.). — Papino poglavarstvo u Crkvi za prvih osam viekova. Zagreb 1883. — Le parrocchie francescane in Dalmazia. Zara 1885. — Gospa Sinjska. Zagreb 1886, 1899², prerađena izd. Split 1921, Zagreb 2021. — Cesarizam i bizantinstvo u poviesti iztočnog razkola, 1–2. Zagreb 1891. — O evkaristiji s osobitim obzirom na epiklezu. Zagreb 1893, 1894² (prerađeno i dopunjeno izd.). — Gli Slavi ed i papi, 1–2. Zagabria 1897 (hrv. izd. Slaveni i pape, 1–2. Zagreb 1903–1904). — Sinj i njegovo slavlje god. 1887. Zagreb 1898 (pretisak Sinj 1998). — Cvieće. Zagreb 1901 (dva izd.). — Dukljansko-barska metropolija. Zagreb 1902.
LIT.: (O knj. Papino poglavarstvo). Narodni list, 22(1883) 15. XII, str. 3. — Prete: (O knj. Le parrocchie francescane). Narod, 2(1885) 40, str. 3–4. — B...: (O knj. Gospa Sinjska). Narodni list, 25(1886) 29. IX, str. 1–2. — (O knj. Cesarizam i bizantinstvo): F., Dom in svet (Ljubljana), 5(1892) 3, str. 139–140; 8, str. 380–381; 10, str. 477–478. — Borodinov, Rimski katolik (Gorica), 5(1892) 1, str. 79–98. — L. Jelić (L. J.), Hrvatska, 8(1893) 2, str. 14. — (O knj. O evkaristiji): Narodni list, 32(1893) 8. IV, str. 3. — L. Jambreković, Katolički list, 45(1894) 30, str. 251–253. — F. Beller, Zeitschrift für katholische Theologie (Innsbruck), 20(1896) 2, str. 342–351. — M. Stepinac (M. St.), Katolički list, 47(1896) 14, str. 113–114. — I-ć: Dr. fra Ivan Marković i naše sveučilište. Obzor, 36(1895) 228, str. 3. — (O knj. Gli Slavi ed i papi): Hrvatska, 12(1897) 17, str. 270. — A. Milićević, Novi viek, 1(1897) 7, str. 428–437; 2(1898) 2, str. 103–106; 3, str. 161–170; 4, str. 217–226. — F. P. Perković, Obzor, 38(1897) 294, Pr., str. 11–12. — M. Alačević (F. Alacevic), Bessarione (Roma), 2(1898) 21/22, str. 269–283. — J. Milošević (Milov Ešić), Hrvatska straža, 3(1905) str. 95–101. — (O knj. Lettere dall’Oriente). Obzor, 41(1900) 65, str. 1. — F. Bulić: (O knj. I paralipomeni). Bullettino d’archeologia e storia dalmata, 28(1905) 9/12, str. 208. — (O knj. Nešto o sv. Dujmu): Isti, Ibid., str. 203–207. — J. Bervaldi, Ibid., 30(1907) 1/4, Pr., str. 57–74. — (Nekrolozi): Hrvatska rieč, 6(1910) 488, str. 5. — I. Dujmušić, Vrhbosna, 24(1910) 21, str. 339. — S. Kutleša, Hrvatsko pravo, 1910, 9. XI, str. 1–2. — E. Leopold (E. L.), Bogoslovska smotra, 1(1910) 4, str. 381. — A. Majić, Kršćanska obitelj, 11(1910) 12, str. 224–226. — P. Mišura, Prosvjeta, 19(1911) 5, str. 156–158. — P. Berković: Pitanje unije i franjevac I. Marković. Nova revija, 5(1926) 2, str. 105–123; 6(1927) 1, str. 39–46; 2, str. 138–149. — Jedno Zlatovićevo pismo upravljeno o. Ivanu Markoviću o dolasku ramskih fratara u Cetini. Ibid., 11(1932) 5, str. 462–463. — M. Šetka: Pedesetogodišnjica smrti jednoga velikog franjevca. Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja u Dalmaciji, 10(1960) 9/10, str. 71–130. — D. Moro: Il »munus« del vescovo di Roma nel confronto ecumenico-dottrinale di I. Markovic e N. Milas. Romae 1986. — P. Bezina: Kulturni djelatnici Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u 18. i 19. stoljeću. Zagreb 1994. — J. Danolić: (O knj. Sinj i njegovo slavlje). Vjesnik, 60(1999) 18. VIII, str. 21. — V. Kapitanović: Franjevačka gimnazija u Sinju između liberalizma i državnog jurisdikcionalizma. U: Franjevačka klasična gimnazija u Sinju. Split—Sinj 2004, 339–353. — D. Moro: Hod ekumenizma u XX. stoljeću. Split 2009. — N. Ikić: Ravenski dokument i Pastor aeternus. Vrhbosnensia, 17(2013) 1, str. 139–140, 148–149, 155. — J. Brkan: Pravo Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Dalmaciji na župe u vrijeme fra Ivana Markovića. Služba Božja, 55(2015) 3/4, str. 275–305. — M. Modrić: Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja i Kustodija Svete Zemlje. Split 2016. — J. Dukić i B. Dukić: Odnos don Frane Bulića i fra Ivana Markovića u kontekstu polemike o sv. Dujmu i apostolicitetu splitske Crkve. Tusculum, 13(2020) 1, str. 163–178. — A. Domazet: Ivan Marković. Split 2022.
Joško Barić i Redakcija (2023)
