MARTIĆ, Anđelka, rođ. Germovšek, spisateljica i prevoditeljica (Zagreb, 1. V. 1924 — Zagreb, 11. XI. 2020). Supruga matematičara Ljubomira. U Zagrebu završila građansku školu 1942. Članica SKOJ-a, u partizanima od 1943; surađivala u partizanskim listovima, od 1944. bila dopisnica 28. slavonske divizije i novinarka lista Za pobedu. Bila članica redakcija Vjesnika (1945–47), Omladinskoga borca (1947–49) i Pionira (1949–52), slobodna umjetnica 1952–62, potom do umirovljenja 1973. urednica u nakladnoj kući Naša djeca, gdje je među ostalim uređivala list Radost (1963–72); priređivačkim se radom ondje bavila i poslije. U književnosti se javila prozom za odrasle 1945, profiliravši se potom u autoricu najopsežnijega proznoga opusa o ratu u hrvatskoj dječjoj književnosti. Znatan joj je odjek imala već prva pripovijetka za djecu Mali konjovodac (Pionir, 1949, 18), koju je uvrstila u zbirku Mali konjovodac i druge priče (1951). Središnje joj pak mjesto u opusu ima kraći roman Pirgo (1953), u kojem realistički u prvom licu pripovijeda o prijateljstvu dječaka i laneta u ratu, usredotočujući se na emocionalnost i dječji doživljaj, pri čem se stanovitim zanemarivanjem zbivanja i izbjegavanjem crno-bijele karakterizacije likova izdvaja iz tadašnje ratne proze. Ratne su tematike – jednostavnih, ponovljivih sižea u kojima najčešće prati dječje sudbine, uglavnom s dječacima kao herojskim protagonistima – i zbirke pripovijedaka Jezero u planini (1956), Vuk na Voćinskoj cesti (1956), U vihoru (1958), Kurir Dragan i njegovo konjče (1961) i Neugasivi životi (1961) te umjetnički uspjeliji kraći roman Dječak i šuma (1960). Drugoj fazi stvaralaštva, mahom ispovjedna tona s protagonisticom u središtu te na podlozi socijalne tematike nostalgijom prožetim evokacijama djetinjstva, pripadaju zbirke pripovijedaka i crtica Proljeće, mama i ja (1968), Baba Kata (1971), Djedica pričalo i čarobni vrutak (1977, Nagrada »Ivana Brlić-Mažuranić«), Šašavi dan (1978) i Zarobljenik šumske kuće (1989). U posljednjoj je fazi napustila realizam te se okrenula fantastičnomu; u zbirkama Dječak div i druge bajke (2002) i Tri lisice i šumski car i druge bajke (2002), djelomice na tragu Ivane Brlić-Mažuranić, jednostavnim jezikom i sažetim iskazom dinamizira fabulu te u opise prirode upleće lirske dionice. Veliku je popularnost stekla i kao autorica više od 200 slikovnica. Pripovijetkama, pjesmama, prijevodima i raznolikim zapisima, ponajviše autobiografskima, surađivala među ostalim u periodicima Srednjoškolac (1946), Pionir (1947–54), Izvor (1948), Narodni list (1952, 1955−58), Glas rada (1954−55, 1957−58), Novine mladih (1954−55), Radost (1954, 1963–76, 1980–84), Srpska riječ (1954; Prosvjeta, 1955−57, 1961), Vidik (1954), Vjesnik (1954−55, 1958−59), Žena u borbi (1954−55), Glas Slavonije (1956), Novi list (1958−59), Zagrebačka panorama (1964), Medveščak (1965), Telegram (1966), Modra lasta (1968), Smib (1971, 1973–74, 1976) i Putevi (1980), ljubljanskima Pionir (1948, 1956–57, 1959), Ciciban (1956, 1963–65, 1984), Pionirski list (1957, 1963–64), Delo (1960, 1963) i Kurirček (1964, 1967–69, 1972–73) te beogradskima Zmaj (1961, 1974, 1979, 1981, 1984, 1986–88) i Politika (1972, 1974, 1977, 1979, 1986). Samostalno i u suradnji prevela sa slovenskoga djela Mali buntovnik (Zagreb 1953; autorica pogovora), Novele (Zagreb 1953), Lukec i njegov čvorak (Zagreb 1956), Šareni svijet (Zagreb 1958), Crna braća. Učiteljica Breda (Zagreb 1963), Dječje godine (Sarajevo 1965), Godine samoće (Sarajevo 1965), Smijeh kroz suze (Sarajevo 1965) i Ljudi ispod Osojnika (Zagreb 1974) F. Bevka, Kekec nad samotnim ponorom (Zagreb 1953) i Kekec na vučjem tragu (Zagreb 1959) J. Vandota, Čarobni ključić M. Šege (Zagreb 1958), Novele M. Kranjeca (Zagreb 1959) te Kućica kraj mora (Zagreb 1963) i Rodiš se samo jednom (Sarajevo 1980) Branke Jurce; prevodila i za kazalište. Priredila zbirku Junaštva pionira i pionirki u Narodnooslobodilačkoj borbi (Zagreb 1957; suradnica), Bevkovu Knjigu o Titu (Zagreb 1987) te Prsten na morskom dnu Desanke Maksimović (Zagreb 1988). Prema romanu Pirgo snimljen je kratki animirano-igrani film (Ž. Drakulić, 1975) te izvedena istoimena lutkarska predstava (Dječje kazalište »Ognjen Prica« u Osijeku 1980, adaptacija V. Rabadan), prema romanu Dječak i šuma snimljena je radijska drama (Radio-Ljubljana 1982). Uvrštena je među ostalim u izbore Proza mladih (Beograd 1948), Priče iz narodnooslobodilačke borbe (Zagreb 1974), 100 priča radosti (Zagreb 1980), Hrvatski dječji pisci (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/I. Zagreb 1991), Prozori djetinjstva, 2 (Zagreb 1991), Autobiografije hrvatskih pisaca (Zagreb 1997), Stala vila da napoji konja (Zagreb 2010) i Velik si onoliko koliko si mali (Rijeka—Zagreb 2014) te prevođena na mnogobrojne jezike. O njoj je snimljena dokumentarna radijska drama Tko se još sjeća Pirga? Životna priča Anđelke Martić (N. Klobučar, Hrvatski radio, 2019).
DJELA: Mali konjovodac i druge priče. Zagreb 1951; dopunjeno izd. 1985 (4 izd. do 1989). — Pirgo. Zagreb 1953 (25 izd. do 2004), Sarajevo 1961, 1979², 1982³, Beograd 1978 (8 izd. do 1985); prijevodi na slov. Ljubljana 1955, poljski Warszawa 1963, mađ. Novi Sad 1965, makedonski Skopje 1965, albanski Prishtinë 1969, tal. Rijeka 1973, esperanto Đurđevac 2011. — Jezero u planini. Zagreb 1956, Sarajevo 1965. i 1967 (dva izd.); slov. prijevod Ljubljana 1957. — Vuk na Voćinskoj cesti. Zagreb 1956 (5 izd. do 1981). — U vihoru. Zagreb 1958 (5 izd. do 1972). — Dječak i šuma. Zagreb 1960, 1966², 1976³; slov. prijevod Ljubljana 1959. — Kurir Dragan i njegovo konjče. Zagreb 1961 (dva izd. i slov. prijevod), Sarajevo 1970 (više izd. do 1989), Banja Luka 1982; bugarski prijevod Sofija 1965. — Neugasivi životi. Zagreb 1961. — Proljeće, mama i ja. Zagreb 1968, Sarajevo 1973 (4 izd. do 1982), Beograd 1982; poljski prijevod Warszawa 1971. — Baba Kata. Zagreb 1971, 1984²; poljski prijevodi Warszawa 1981, 1986. — Djedica pričalo i čarobni vrutak. Zagreb 1977 (4 izd. do 1988). — Šašavi dan. Zagreb 1978, 1986². — Zarobljenik šumske kuće. Zagreb 1989, 1990². — Dječak div i druge bajke. Zagreb 2002. — Tri lisice i šumski car i druge bajke. Zagreb 2002.
LIT.: Š. Vučetić: (O knj. Pirgo). Vjesnik, 14(1953) 12. IV, str. 5. — D. Cvitan: (O knj. Vuk na Voćinskoj cesti). Ibid., 17(1956) 18. XI, str. 7. — M. Despot: (O knj. Neugasivi životi). Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 11(1962) 6, str. 181. — (O knj. Proljeće, mama i ja): M. Buljan, Telegram, 10(1969) 460, str. 5. — J. Skok, Umjetnost i dijete, 1(1969) 2, str. 64–66. — M. Crnković: Patriotizam u novijoj hrvatskoj dječjoj književnosti. Ibid., 2(1971) 11/12, str. 26–27. — J. Skok: Prirodan okvir partizanskom djetinjstvu. Ibid., 5(1973) 24/25, str. 15–21. — (Razgovori): D. Šijan, Savremeni dječji pisci Jugoslavije. Zagreb 1975. — M. Popadić, Slobodna Dalmacija, 40(1984) 3. III, str. 6; 10. III, str. 5. — Lj. Car-Matutinović, Odjeci pjesničke riječi. Zagreb 1991. — M. Pavković, Razgovori. Koprivnički Bregi 2000, 54–62. — H. Prnjak, Feral Tribune, 20(2003) 919, str. 58–60. — J. Zamoda, Gloria, 2003, 423, str. 36–40. — J. Svirčić, Prosvjeta, 2012, 110/111, str. 12–17. — J. Dunđin: (O knj. Djedica pričalo). Detinjstvo (Novi Sad), 3(1977) 2/4, str. 192–193. — V. Marjanović: Dečji pripovedači. Gornji Milanovac 1977, 101–106. — M. Idrizović: Hrvatska književnost za djecu. Zagreb 1984. — B. Pilaš: Knjizi u pohode. Umjetnost i dijete, 22(1990) 4, str. 267–269. — D. Težak: Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb 1991. — I. Zalar: Anđelka Martić. U: Hrvatski dječji pisci. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/I. Zagreb 1991, 153–159. — D. Težak: Portreti suvremenih hrvatskih pisaca za djecu. Anđelka Martić. Umjetnost i dijete, 24(1992) 4, str. 163–178. — M. Crnković i D. Težak: Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb 2002. — (O knj. Dječak div te Tri lisice): M. Matković, Večernji list, 47(2003) 8. II, str. 15. — D. Rosandić, Vjesnik, 64(2003) 23. IV, str. 16. — B. Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb 2005. — S. Hranjec: Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb 2006. — D. Zima: Kraći ljudi. Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu. Zagreb 2011. — P. Marušić: Je li moguć Pirgov povratak? Književnost i dijete, 3(2014) 1/2, str. 59–80. — M. Hameršak i D. Zima: Uvod u dječju književnost. Zagreb 2015. — (Nekrolozi): D. Derk, Večernji list, 62(2020) 13. XI, str. 33. — Ž. Ivanjek, Jutarnji list, 2020, 13. XI, str. 38. — J. Parić, Slobodna Dalmacija, 77(2020) 13. XI, str. 35. — A. Batinić: Ekokritika i Zarobljenik šumske kuće Anđelke Martić u izdanju Eko Vjeverice. Poznańskie studia slawistyczne, 2022, 22, str. 27–45.
Ljubica Josić (2025)
