MARUŠEVSKI, Olga (Marouchevsky, Tanhofer-Maruševski), povjesničarka umjetnosti i kulture (Popovača, 17. IX. 1922 — Zagreb, 29. XI. 2008). Sestra redatelja N. Tanhofera, supruga pisca Mihajla. U Zagrebu 1941. završila gimnaziju te na Filozofskom fakultetu 1958. diplomirala povijest umjetnosti i 1985. doktorirala tezom Iso Kršnjavi kao graditelj (tiskano 1986). Radila od 1941. u Državnoj riznici odn. od 1947. u Ministarstvu financija, 1949–50. u Gipsoteci JAZU te kao bibliografkinja u LZ od 1951. do umirovljenja 1973. Poslije autorski surađivala u HBL (od 1983; od 1980. urednica struke kulturna povijest), Likovnoj enciklopediji Jugoslavije i Enciklopediji hrvatske umjetnosti te bila suradnica Instituta za povijest umjetnosti (projekt Graditeljska baština od 19. do 21. st.), kojemu je donirala svoju ostavštinu s knjižnicom. Velik prinos hrvatskoj kulturnoj povijesti i povijesti umjetnosti dala je istraživanjem XIX. st., osobito pionirskim tematiziranjem i pouzdanim vrjednovanjem historicizma. Višestrukim istraživanjem djelovanja I. Kršnjavoga, čiju je kulturološku i prosvjetnu djelatnost prikazala i kroza simbole njegove kulturne politike (Školski forum Ise Kršnjavoga. Zagreb 1992; Iso Kršnjavi, 2002), pridonijela je kontekstualizaciji i objektivnijemu sagledavanju njegovih zasluga. Među prvima je prepoznala značenje urbanističkoga i graditeljskoga razvoja Zagreba u XIX. st. (Kaj, 1983, 1, 1995, 3; Čovjek i prostor, 1984, 8), posebno njegove krajobrazne arhitekture (Maksimir, 1992). Bavila se i drugim zagrebačkim temama, među ostalim poviješću kavana (Kaj, 1977, 11–12; 2003, 1–2) i glavnoga gradskoga trga (feljton u Vjesniku, 1986, 14071–14083 – skupljeno u knjizi Od Manduševca do Trga Republike, 1987). Istraživala je zagrebačku sakralnu arhitekturu XIX. st., poput bazilike Srca Isusova (Obnovljeni život, 1991, 3–4) i katedrale (Život umjetnosti, 1987, 41–42), te interpretirala udio i ulogu neostilskih intervencija u sakralnoj arhitekturi i crkvenoj opremi u drugim gradovima kontinentalne Hrvatske (Križevci, Marija Bistrica, Krapina), pridonoseći prevrjednovanju ne samo pojedinih opusa i individualnih prinosa (H. Bollé, Život umjetnosti, 1978, 26–27; J. Vancaš, Kaj, 1988, 1–2) nego i čitava razdoblja historicizma. Također je istraživala javnu arhitekturu, zagrebačku (saborska vijećnica – Život umjetnosti, 1997, 59; poslovne zgrade – Čovjek i prostor, 1983, 3) i drugih gradova, primjerice kupališni kompleks u Lipiku (Život umjetnosti, 1992, 51) i urbanistički kompleks Trga Svetoga Trojstva u Slavonskom Brodu (Peristil, 2002, 45). Na područjima primijenjene umjetnosti i kulturne povijesti osobito je proučavala povijest hrvatskoga tiskarstva u XIX. st.: likovnu opremu knjiga i časopisa te reklame (Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1971, 3–4; 1974, 3–4) i plakate A. M. Muche (Oko, 1978, 154; Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1978, 1). Bavila se poviješću Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (Društvo umjetnosti, 2004), početcima domaćega umjetničko-obrtnoga i umjetničkoga (Peristil, 1999–2000, 42–43) te povijesno-umjetničkoga školovanja, osobito ulogom T. Krizmana (Bulletin JAZU, 1982, 2) i Kršnjavoga (Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, 1981, 7). Surađivala i u periodicima Večernji list (1972, 1975–76, 1989, 1992, 1994), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1975), Oko (1976), Kaj (1978–79, 1985, 1992, 2000, 2008), Bulletin JAZU (1979–80, 1988), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1979–80, 1983, 1985, 1989), Vjesnik (1979, 1988, 1993, 1995, 2000), Arhitektura (1982, 1996), Peristil (1983, 1988–89), Iz starog i novog Zagreba (1984), Zbornik Gradskog muzeja Karlovac (1984), Anali Galerije Antuna Augustinčića (1985), Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba (1985), Čovjek i prostor (1987–88, 1995), Revija (1987), Naše teme (1989), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1990, 1993, 1996), Glasnik (1991), Svjetlo (1991), Kontura (1992, 1997), Život umjetnosti (1992–93, 1998), Vijenac (1995–98), Našički zbornik (1997), AEIOU – Zeitschrift des Österreichischen Kulturinstituts Agram (2000), Naša katedrala (2000, 2002) i Tkalčić (2000); izbor skupljen u knjizi Iz zagrebačke spomeničke baštine (2006). Autorica je tekstova u mnogobrojnim katalozima izložba (Stevo Binički. Zagreb 1980; Od svagdana do blagdana. Zagreb 1993; Slikar Iso Kršnjavi. Zagreb 1993; Sveti trag. Zagreb 1994; Arhitekti Friedrich von Schmidt i Otto Wagner. Zagreb 1995; Proštenjarske crkve Hrvatskog zagorja. Gornja Stubica 1995; Sto godina Školskoga foruma Izidora Kršnjavoga. Zagreb 1995; Bidermajer u Hrvatskoj. Zagreb 1997; Hrvatski salon Zagreb 1898. Zagreb 1998; Iz riznice Marije Bistrice. Gornja Stubica 1998; Historicizam u Hrvatskoj. Zagreb 2000; Mir i dobro. Zagreb 2000; 1907 – od zanosa do identiteta. Prvi profesori i prvi učenici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zagreb 2008), u različitim drugim izdanjima (40 godina Štamparskog zavoda »Ognjen Prica«. Karlovac 1989; Križevci – grad i okolica. Zagreb 1993; Pod Okićem. Zagreb 1993; 100 godina Grafičke škole u Zagrebu. Zagreb 1994; Hrvatska – Mađarska. Zagreb 1995; Kroatien. Beč—Köln—Weimar 1995; Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994. Zagreb 1995; Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb 1995; Fin de siècle Zagreb – Beč. Zagreb 1997; Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu 1907–1997. Zagreb 2002; Arhitekt Viktor Kovačić – život i djelo. Zagreb 2003) te zbornicima skupova (Počeci štampe jugoslovenskih naroda. Beograd 1969; Dante i slavenski svijet, 1. Zagreb 1984; Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije. Rijeka 1993; Antun Mihanović i njegovo doba. Zagreb 1996). Kao honorarna kostimografkinja u Jadran-filmu u 1950-ima i 1960-ima najčešće radila na bratovim filmovima (Nije bilo uzalud, 1957; H-8, 1958; Sreća dolazi u 9, 1961; Dvostruki obruč, 1963; Svanuće, 1964). Posvećen joj je skup u Zagrebu 2018; u zborniku tiskanom 2025. objavljeni su njezini autobiografski zapisi. Dobila nagrade grada Zagreba 1998 (skupno) te za životno djelo »Radovan Ivančević« 2007.
DJELA: Iso Kršnjavi kao graditelj. Izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih objekata u Hrvatskoj. Zagreb 1986, 2009² (dopunjeno izd.). — Od Manduševca do Trga Republike. Zagreb 1987. — Maksimir (suautorica S. Jurković). Zagreb 1992 (engl. i njem. izd. 1993). — Iso Kršnjavi. Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10. Zagreb 2002. — Društvo umjetnosti 1868–1879–1941. Iz zapisaka Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Zagreb 2004. — Iz zagrebačke spomeničke baštine. Zagreb 2006.
LIT.: (O knj. Iso Kršnjavi kao graditelj): E. Cvetkova, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 37(1988) 1/2, str. 48–49. — N. Tarbuk, Ibid., str. 49. — (O knj. Maksimir): Ž. Kliment, Glasnik, hrvatski politički tjednik, 1992, 127, str. 39. — S. Križić-Roban, Glas Slavonije, 50(1992) 29. IX, str. 17. — V. Kusin, Vjesnik, 53(1992) 16. IX, str. 16–17. — (Razgovori): S. Pavičić, Vijenac, 3(1995) 52, str. 18–19. — D. Vukov-Colić, Ibid., 5(1997) 87, str. 14–15. — D. Radović Mahečić, Kvartal, 2(2005) 1, str. 2–6. — (O knj. Iso Kršnjavi. Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10): Večernji list, 46(2002) 14. IV, str. 12. — S. V. Antić, Vjesnik, 63(2002) 13. IV, str. 13. — B. Bijelić, Glas Slavonije, 83(2002) 18. VII, str. 12. — I. Kraševac: Fascinacija historizmom. Doprinos Olge Maruševski hrvatskoj povijesti umjetnosti devetnaestoga stoljeća. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2004, 28, str. 29–32. — I. Cvitan: Olga Maruševski – bibliografija. Ibid., str. 33–37. — D. Radović Mahečić: (O knj. Društvo umjetnosti). Kvartal, 2(2005) 2, str. 16–18. — (O knj. Iz zagrebačke spomeničke baštine): Vijenac, 14(2006) 320, str. 5. — M. Jurišić, Večernji list, 46(2006) 5. XI, str. 39. — S. Knežević, Kvartal, 3(2006) 4, str. 34–37. — I. Škrabalo: Dvanaest filmskih portreta. Zagreb 2006, 234–235. — (Nekrolozi): Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 31–32(2007–08) str. 277; Jutarnji list, 11(2008) 4. XII, str. 43; Novi list, 62(2008) 3. XII, str. 22. — B. Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 14(2008) 712, str. 18. — D. Jendrić, Večernji list, 49(2008) 4. XII, Pr., str. 10. — I. Kraševac, Peristil, 2008, 51, str. 218–219. — T. Maroević, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2008, 32, str. 7–8. — M. Roščić, Kaj, 41(2008) 6, str. 115–120. — B. Vujanović, Vjesnik, 69(2008) 3. XII, str. 33. — Olga Maruševski 1922–2008. Zagreb 2025.
Ana Šeparović (2016–2026)
