MAYERHOFER, Ernst (Ernest), pedijatar (Möllersdorf kraj Beča, 24. X. 1877 — Zagreb, 7. II. 1957). Benediktinsku gimnaziju završio u Melku 1896. Medicinu studirao u Beču i Innsbrucku, gdje je promoviran 1902 (asistent u sveučilišnom Institutu za medicinsku kemiju 1900–02). Na Filozofskom fakultetu njemačkoga sveučilišta u Pragu 1907. završio studij prirodnih znanosti i 1908. doktorirao iz područja kemije i fizikalne kemije. Od 1900. bio civilni i vojni liječnik u Beču, Dubrovniku i Linzu, usavršivao se iz pedijatrije u pedijatrijskoj klinici u Pragu 1907–08, u Beču kratko radio u Dječjoj bolnici sv. Ane, od 1908. bio asistent u dječjem odjelu Bolnice cara Franje Josipa i od 1912. u Sveučilišnoj dječjoj klinici (suradnik C. von Pirqueta) te, nakon habilitacije na Medicinskom fakultetu, od 1915. privatni docent; za I. svjetskoga rata vojni liječnik. Na poziv Medicinskoga fakulteta u Zagrebu 1923. postao redovitim profesorom i predstojnikom novoutemeljene katedre za pedijatriju, osnovao Pedijatrijsku kliniku, prvu u državi, te je organizirao po uzoru na bečku. Ondje radio do umirovljenja 1951, s prekidom zbog prisilnoga umirovljenja 1943–45; dekan Fakulteta 1934–35. Predavao i na Medicinskom fakultetu u Beogradu na poč. 1920-ih. Zagovarao tzv. unitarističku pedijatriju – tijesno povezivanje pedijatrije s drugim granama medicine i temeljnim prirodnim znanostima – na probleme patologije i klinike dječje dobi u znanstvenom radu primjenjivao opće kemijske i biološke spoznaje; pridonio afirmaciji pedijatrije kao samostalne discipline (izvan interne medicine). Isprva se bavio laboratorijskim i biološkim ispitivanjima, potičući razvoj kemijskih pretraga likvora i mokraće. Istraživao je poremećaj osmotske permeabilnosti crijevne stijenke, tumačeći njime neke patofiziološke procese pri alimentarnoj intoksikaciji, te upozorio da se hematogeni egzantemi javljaju prema pravilu frakcioniranoga zasićenja. Napose se zanimajući za prehranu dojenčadi, eksperimentirao s majčinim mlijekom te s E. Přibramom u Beču 1909. osnovao sabiralište konzervirana majčina mlijeka, prvo u svijetu. Proučavao alergijske reakcije i prehranu te ih povezao s etiopatogenezom, simptomatologijom i dijagnostikom bolesti dječje dobi, istaknuo se i istraživanjem povezanosti alergija i zaraznih bolesti. Pokazao je mogućnost intrauterine senzibilizacije fetusa, iznio novo shvaćanje alergijskoga sindroma novorođenčadi (u literaturi poznat i pod njegovim imenom), proučavajući infantilne akrodinije, otkrio i prvi opisao ustilaginizam, postavio izvornu tvrdnju o zarazi virusom poliomijelitisa kroz gastrointestinalni trakt te prvi u nas istraživao postvakcinalni encefalitis. Bavio se i kala-azarom te tuberkulozom. Poticao razvoj talasoterapije; na Susku inicirao osnivanje dječjega lječilišta za astmu, atopijski dermatitis i plućnu tuberkulozu (1912–13). Iznio i vlastitu teoriju o nasljeđivanju te predložio novu podjelu ljudskih rasa. U suradnji sa Seljačkom slogom pokrenuo i 1939–41. vodio kampanju zdravstvenoga prosvjećivanja te napisao praktične upute u brošuri Majke za zdravlje djece (Zagreb 1941); proučavao i hrvatske narodne običaje povezane s njegom i liječenjem djece. Surađivao među ostalim u časopisima Monatshefte für Chemie (Beč 1907), Wiener klinische Wochenschrift (1909–12, 1919–21, 1927–30, 1932, 1936–37), Zeitschrift für experimentelle Pathologie und Therapie (Berlin 1909), Biochemische Zeitschrift (Berlin 1910, 1916), Hoppe-Seyler’s Zeitschrift für physiologische Chemie (Strasbourg 1910–11), Monatsschrift für Kinderheilkunde (Leipzig—Beč 1910), Zeitschrift für Kinderheilkunde (Berlin 1910–14, 1916, 1924, 1927, 1929–30, 1932, 1934, 1938), Wiener medizinische Wochenschrift (1911–12, 1915, 1920–24, 1930, 1932, 1934–37), Anzeiger der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Matematisch-naturwissenschaftliche Klasse (Beč 1912), Deutsche medizinische Wochenschrift (Berlin 1912), Ergebnisse der inneren Medizin und Kinderheilkunde (Berlin 1912–13, 1929, 1938), Das österreichische Sanitätswesen (Beč 1912–13, 1915), Therapeutische Monatshefte (Berlin 1912), Jahrbuch für Kinderheilkunde und physische Erziehung (Berlin 1915–16, 1918–21; Annales paediatrici, Basel 1939–41, 1943–44, 1947, 1951–52), Medizinische Klinik (Beč, Berlin 1915–16, 1918, 1936), Münchener medizinische Wochenschrift (1916), Mitteilungen des Generalkommissariates der A. K. H. A. (Beč 1920), Liječnički vjesnik (1923–24, 1928–35, 1937–43, 1949–51), Archiv für Kinderheilkunde (Stuttgart 1928, 1932–35, 1937), Zeitschrift für die gesamte experimentelle Medizin (Berlin 1928), Biologische Heilkunst (Dresden 1929, 1931, 1933), Medicinski pregled (Beograd 1929–31), Handbuch der Kindertuberkulose (Leipzig 1930), Zeitschrift für Ernährung (Leipzig 1931, 1933), Srpski arhiv za celokupno lekarstvo (Beograd 1934), Die medizinische Welt (Berlin 1936), Schweizerische medizinische Wochenschrift (Basel 1942), Acta medica Iugoslavica (1947), Österreichische Zeitung für Kinderheilkunde und Kinderfürsorge (Beč 1949, 1954; Neue österreichische Zeitschrift für Kinderheilkunde, 1957), Medicinar (1952) i Ars medici (Beč 1955) te u izdanjima Volksgesundheit im Krieg (2. Beč 1926), Scritti medici in onore di R. Jemma (2. Milano 1934) i Otok Susak (Zagreb 1957); mnogi su mu radovi tiskani kao p. o. Autor je i suautor udžbenika Lehrbuch der Volksernährung nach dem Pirquetʼschen System (Beč—Berlin 1920), Predavanja iz pedijatrije (1925), prvoga iz pedijatrije na hrvatskom jeziku, Pedijatrija (1939) i Angewandte Paediatrie (1952) te leksikona o prehrani (1926; prethodno u svescima), koji je, znatno prerađen, objavio i na hrvatskome (1944). Tiskao i Predavanje o cijepljenju protiv boginja (Zagreb 1931). Bio suradnik Leksikona Minerva (1936) i Hrvatske enciklopedije HIBZ-a. Suosnivač Udruženja pedijatara Jugoslavije 1930 (predsjednik 1937–41) i Pedijatrijske sekcije Zbora liječnika Hrvatske. Hrvatsko pedijatrijsko društvo dodjeljuje po njem nazvanu nagradu za stručni i znanstveni rad u pedijatriji. — Supruga Mathilde, rođ. Lateiner (Mayerhofer-Lateiner, Lateiner-Mayerhofer, Matilda; 1880–1961), završila je studij medicine u Lavovu 1905, radila u dječjem odjelu Bolnice cara Franje Josipa u Beču, Klinici za pedijatriju Sveučilišta u Lavovu te u Beču u dječjem odjelu Opće poliklinike i kao školska liječnica. Djelovala u bečkoj udruzi za dodatnu izobrazbu žena. Surađivala je u periodicima Wiener klinische Wochenschrift (1909, 1911, 1918), Monatsschrift für Kinderheilkunde (1911), Zeitschrift für Kinderheilkunde (1911, 1914) i Zeitschrift für Kinderschutz und Jugendfürsorge (Beč 1913), objavila predavanje Ueber die Nervosität im Kindersalter (Beč 1921) i sa suprugom studiju Die Ernährung der Naturvölker (Beč 1922) te napisala poglavlje o hematopoetskom sustavu i bolestima djeteta u njegovu udžbeniku Predavanja iz pedijatrije (1925).
DJELA:
Predavanja iz pedijatrije. Wien 1925. —
Lexikon der Ernährungskunde (suautor C. Pirquet). Wien 1926. —
Pedijatrija (suautor B. Dragišić). Zagreb 1939; prošireno i prerađeno dvosveščano izd. 1948². —
Leksikon prehrane. Zagreb 1944. —
Angewandte Paediatrie. Wien 1952.
LIT.: M. F.: (O knj. Lehrbuch der Volksernährung). Neues Wiener Journal, 28(1920) 2. VIII, str. 3–4. — E. Neisser: (O knj. Lexikon der Ernährungskunde). Medizinische Klinik (Berlin—Prag—Wien), 20(1924) 33, str. 1156. — Ž. Švarc: (O knj. Predavanja iz pedijatrije). Liječnički vjesnik, 47(1925) 6, str. 362–365. — Š.: (O knj. Predavanje o cijepljenju). Ibid., 53(1931) 10, str. 879–880. — (Uz obljetnice): Alma mater Croatica, 1(1937) 3, str. 92–93. — h., Savremeni hrvatski medicinar, 1(1937) 7/8, str. 194–195. — B. Dragišić, Liječnički vjesnik, 59(1937) 10, str. 433–439. — T. Šik, Ibid., 99(1977) 5, str. 321–324. — M. Juretić, Liječničke novine, 7(1977) 27, str. 8–9. — V. Kolbas, Liječnički vjesnik, 100(1978) 4, str. 257–259. — (O knj. Pedijatrija): M. Petrović, Srpski arhiv za celokupno lekarstvo (Beograd), 41(1939) 9, str. 413–416. — S. M., Liječnički vjesnik, 62(1940) 4, str. 234–235. — N. Kovačević: (O knj. Leksikon prehrane). Vienac, 36(1944) 4, str. 88–91. — I. Grobelnik: Ustilaginismus – Mayerhofer. Liječnički vjesnik, 70(1948) 1, str. 17–19. — B. Kleinhappel-Veljović: Historijat i problem sabirališta ženskog mlijeka. Ibid., str. 26–30, 33. — N. Skrivaneli: Mayerhoferovo ime u modernoj pedijatriji. Ibid., str. 1–3. — Isti: Syndroma allergicum neonatorum (Mayerhofer). Ibid., str. 3–9. — (O knj. Angewandte Paediatrie). A. M. A. American Journal of Diseases of Children (Chicago), 86(1953) 2, str. 263. — (Nekrolozi): M. Ambrožić, Glasnik socijalne pedijatrije (Beograd), 7(1957) 1/2, str. 1–2. — K. Kundratitz, Neue österreichische Zeitschrift für Kinderheilkunde (Beč), 2(1957) str. 1–3. — N. Skrivaneli, Liječnički vjesnik, 79(1957) 3/4, str. 212–213. — V. Prašek, Review of Eastern Medical Sciences (München), 1958, 9/10, str. 69. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/2. Zagreb 1970, 170–176. — Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb (1985), 218–219, 301–302, 431. — M. Juretić i dr.: Razvoj pedijatrije i zdravstvene zaštite djece u SR Hrvatskoj do 1960. godine. Liječnički vjesnik, 110(1988) 1/2, str. 43, 45–46, 49. — Š. Puretić i V. Kolbas: Ernst Mayerhofer – učenik Clemensa von Pirqueta i naš učitelj. Rad HAZU, 1994, 466, str. 29–40. — B. Ostojić: Mogućnosti klimatskog liječenja na otoku Susku. Pomorski zbornik, 39(2001) 1, str. 327, 331–337, 339–341. — Klinički bolnički centar Zagreb. Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1923–2003. Zagreb 2003, 3–6, 8–10, 17–22. — S. Leček i Ž. Dugac: Majke za zdravlje djece: zdravstveno prosvjetna kampanja Seljačke sloge (1939–1941). Časopis za suvremenu povijest, 38(2006) 3, str. 984, 987, 989, 991, 997–999, 1002. — Klinički bolnički centar Zagreb. Zagreb 2010, 103, 117. — K. Belošević: Austrijanac prof. dr. Ernest Mayerhofer i njegov doprinos hrvatskoj leksikografiji s posebnim osvrtom na leksikografsku odrednicu »Vegetarizam« u njegovom Leksikonu prehrane iz 1944. godine. Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, 18(2011) str. 63–78. — I. Vučak: O jednom profesoru Medicinskog fakulteta u Zagrebu i dvoje njegovih prvih asistenata. Liječničke novine, 2013, 124, str. 49–52. — Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917–2017. Zagreb 2017, 28–29, 47, 59, 185, 213, 239, 327, 330, 343, 498, 567–569, 572, 574, 674, 676, 678. — Mathilde. — (Nekrolozi): B. Prašek, Arhiv za zaštitu majke i djeteta, 5(1961) 4, str. 24–25. — K. Tomić-Karović, Liječnički vjesnik, 84(1962) 6, str. 603. — I. Vučak: Dr. Matilda Lateiner-Mayerhofer i početak rada Klinike za pedijatriju u Zagrebu. Liječničke novine, 2015, 145, str. 83–85.
Vladimir Dugački, Ivica Vučak i Redakcija (2025)
