MAŽURANIĆ, Bogoslav, političar (Novi u Vinodolu, 8. XII. 1866 — Novi u Vinodolu, 22. II. 1918). Brat političara Milutina, unuk putopisca Matije, nećak prozaika Frana. Gimnaziju polazio u Senju i Rijeci, medicinu studirao u Beču i Grazu, gdje je doktorirao 1891. Bio općinski liječnik u Novom. Pripadao Stranci prava (domovinaši) i surađivao s E. Barčićem. Kao zastupnik izbornoga kotara Selce u Hrvatskom saboru od 1897. bio jedan od aktivnijih protivnika režima bana K. Khuena Héderváryja. U pol. 1900. položio mandat; čin obrazložio (Novi list, 1900, 115) pretezanjem osobnih nad narodnim interesima u oporbi, pri čem je odbacio napade iz Novoga o nedostatnu zauzimanju za općinske interese. Pridružio se time nezadovoljnicima koji su oslabili Udruženu opoziciju i ubrzali spajanje pravaške domovinaške struje s Neodvisnom narodnom strankom u Hrvatsku stranku prava 1903. Redovito biran za saborskoga zastupnika kotara Selce 1901–13. Sudjelovao 1903. u organizaciji javnih skupština na kojima se tražio ravnopravniji odnos Hrvatske i Ugarske. Zastupajući otad ideju o jedinstvenom hrvatskom i srpskom narodu, supotpisao Riječku rezoluciju 1905. Iako je prije osuđivao popustljivost unionista prema mađarskoj strani i u Saboru bio protiv proračuna, prihvatio je pokušaj savezništva s Budimpeštom na nagodbenim temeljima. Nakon izbora 1906. bio izaslanik u zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru i član regnikolarne deputacije koja se bavila obnovom financijskoga dijela Hrvatsko-ugarske nagodbe. U Budimpešti vodio klub hrvatskih izaslanika i surađivao s F. Supilom do njegova izlaska iz Hrvatsko-srpske koalicije 1910; prema Supilu, ugarski su predstavnici s njima razgovarali o odstupanju bana P. Raucha radi smirivanja političkih odnosa u Hrvatskoj. U Saboru često u sukobu s frankovačkim pravašima (A. Horvat, I. Elegović, J. Frank) i sa S. Radićem. Podupro 1910. spajanje koalicijskih pravaša s »naprednjacima« u Hrvatsku ujedinjenu samostalnu stranku te bio jedan od njezinih prvaka. U razgovorima s banom N. Tomašićem nije pristajao na razdvajanje hrvatskih i srpskih stranaka u Hrvatsko-srpskoj koaliciji, inzistirajući na njezinoj cjelovitosti sukladno ideologiji narodnoga jedinstva. Za balkanskih ratova posjetio 1912. ratište i Beograd te ponudio boravak u svojem kraju srpskim ranjenicima. U Saboru je promicao interese Hrvatskoga primorja, raspravljao o parobrodarstvu, školstvu i komasaciji kraškoga zemljišta, protivio se natpisima na talijanskom jeziku i tražio osnivanje medicinskoga fakulteta u Hrvatskoj. U raspravama oko eksproprijacije morske obale njegovo gledište o njoj kao javnomu dobru držano je ustupkom Hrvatsko-srpske koalicije mađarskoj strani. U Saboru se i za I. svjetskoga rata zauzimao za demokratizaciju uprave. U obranu F. Potočnjaka s I. Banjavčićem izdao brošuru Afera dr. Potočnjak – Rubido-Zichy (Zagreb 1898). Poznavao je tradicijsku kulturu zavičaja, osobito govor, narodne pjesme i svetkovine, a kao liječniku »kuća mu je bila središte cijeloga života onoga kraja« (D. Plavšić). Uz ostalo bio predsjednik Vinodolske štedionice, član Ravnateljstva riječke podružnice Hrvatske poljodjelske banke, potpredsjednik Društva za uređenje i poljepšanje Novoga i okolice te član Zbora liječnika Hrvatske i zakladnik MH.
LIT.: F. Supilo: Na dementi gosp. Wekerla. Riečki novi list, 2(1908) 9. VII, str. 1. — A. Badaj (Dr. A. B.): Volja zakonodavca i naš sabor. Hrvatski pokret, 7(1911) 1. II, str. 1. — Bogosav Mažuranić. Jedan veliki Jugosloven u Beogradu. Politika (Beograd), 9(1912) 1. XI, str. 3. — Skupština protiv eksproprijacije hrvatskog Primorja na Sušaku. Obzor, 10(1914) 16. III, str. 1. — (Uza smrt): Glas Slovenaca, Hrvata i Srba, 1(1918) 23. II, str. 1; Hrvatska država, 2(1918) 22. II, str. 1; Hrvatska riječ, 1918, 22. II, str. 1; Jutarnji list, 7(1918) 23. II, str. 1; Liječnički vijesnik, 40(1918) 3, str. 147; Obzor, 59(1918) 24. II, str. 3; Primorske novine, 3(1918) 23. II, str. 1. — S. Korporić, Hrvatska njiva, 2(1918) 9, str. 137–140. — D. Plavšić, Ibid., 10, str. 165–166. — A. Belić, Jugoslavenska njiva, 3(1919) 52, str. 825–827. — M. Grol: Svetli grobovi. Prosveta (almanah, Ženeva), 1918, 210–211. — V. Vilder (V. V.): Iz političke prošlosti. Narodno kolo (kalendar), 7(1935) str. 39–43. — N. Kabalin: Zasluge dr. Bogoslava Mažuranića za širenje jugoslovenske nacionalne ideje. Politika, 34(1937) 22. II, str. 6. — F. Supilo: Politika u Hrvatskoj. Zagreb 1953. — D. Kabalin: Znameniti Novljani. U: Spomen knjiga Narodne čitaonice Novi Vinodolski. Novi Vinodolski 1958, 110–111. — M. Gross: Vladavina Hrvatsko-srpske koalicije 1906–1907. Beograd 1960. — H. Hajdarhodžić i dr.: Korespondencija Frana Supila iz perioda 1891–1914. Arhivski vjesnik, 6(1963) str. 143, 182, 187, 199, 216. — Đ. Mikić: Hrvatsko-srpska koalicija na vlasti u Hrvatskoj 1913–1914. Zbornik o Srbima u Hrvatskoj, 6. Beograd 2007, 262, 270–271.
Stjepan Matković (2025)
