DIONIZIJE

traži dalje ...

DIONIZIJE, ban Dalmacije i Hrvatske 1181–84. God. 1166/67. spominje se kao zapovjednik ugarske vojske, koja se u Srijemu bori protiv Bizanta. U kolovozu 1181. na banskoj je stolici naslijedio Ampudija, prvoga poznatog bana Bele III. D. je istodobno prvi hrvatski ban kojemu je naslovom točno obilježen djelokrug. U ispravama se navodi kao »banus Dalmatiae et Chroatiae« ili »banus maritimae«. Vlast mu se protezala od Drave do mora, a vjerojatno i od Dunava do mora, jer se godine 1183. spominje i kao bački župan. Prema činjenici da je djelovao u Zagrebu i Zadru može se pouzdano zaključiti o opsegu Kraljevine Hrvatske u njegovo doba te nakon pada bizantske vlasti. Slavu junaka te revna privrženika kralja Bele III. i hrvatskih župana, s kojima se uvijek savjetovao, stekao je 1181. obranom Zadra, odbivši tada mletačkog dužda Aurea Mastropeta. Nakon što je 1184. postao palatinom, kao njegov nasljednik na banskoj stolici spominje se neki Subanus (Szobán ?). God. 1186. D. se ponovno spominje kao bački župan, što je ujedno i posljednji podatak o njemu.

LIT.: V. Klaić: Hrvatski bani za Arpadovića. (1102–1301) Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 1(1899) str. 236. — M. Wertner: Prinosi k poznavanju hrvatskih banova od godine 1105. do godine 1225. Ibid., 3(1901) str. 21–22. — F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1962³, 175. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 1975³, 206.
 
Ante Laušić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DIONIZIJE. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 1.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dionizije-ban>.