KALLAY

KALLAY (Kállay de Nagy-Kálló), plemićka obitelj s posjedima u nekadašnjim Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Grana su istoimene mađarske plemićke obitelji. Prvi bi Kallay u Hrvatskoj bio Juraj (György; spominje se o. 1699), sin Miklósa (spominje se 1651–70). Juraj je zabilježen u rodoslovlju u djelu I. Nagya, ali bez podataka o potomstvu i vezi s Hrvatskom. Prema rodoslovlju obitelji u Hrvatskoj, Jurjev sin Andrija (rođ. o. 1670), posjednik u Obrežu (danas Odranski Obrež u Turopolju), imao je sinove Baltazara (o. 1704–1759), začetnika turopoljske grane obitelji, potomci koje žive ondje i u novije doba, i Jurja (1706–1740). U matici vjenčanih župe Zlatar Juraj je zabilježen kao »turopolensis nobilis« kada je 1736. ženidbom s Katarinom Bedeković Komorskom stekao posjed Gornji Borkovec kraj Zlatara. Od njega potječe zagorska grana obitelji. Od djece njegova sina Franje (1737–1794) jedino je Mihovil (1772–1838) imao potomstvo. Njegova kći Josipa Ana (1805–1885) bila je majka dobrotvora i političara J. Žerjavića, a sin Franjo Ksaver (1806–1871) i njegovi potomci bili su vlasnici posjeda Pomperovec (područje istoimenoga sela kraj Budinšćine). Sinovi Mihovil (1811–1892) i Stjepan (1815–1882) s potomcima živjeli su na posjedu Gornji Borkovec. Njihov brat Antun (1820–1849) branio je teze iz prava na Kr. akademiji znanosti u Zagrebu 1842 (tiskano Zagreb s. a.). Peti brat Ladislav Juraj (1813–1870) ženidbom s Julijanom Ožegović Barlabaševečkom 1840. stekao je dio posjeda Gornja Batina (između Belca i Konjščine). God. 1843. spominje se kao jurator (prisežnik) Zagrebačke županije, a u maticama umrlih zlatarske župe zabilježen je 20. V. 1870. kao »bonorum Batina et Grančari possessor« (Grančari, posjed između Zlatara i Konjščine). Posjede su naslijedili njegovi sinovi Kornel Hanibal (1841–1870), koji je 1866. ženidbom s Wilhelminom Pisačić Hižanovečkom stekao dio posjeda Gornja Batina koji je pripadao njezinoj obitelji te od kojega potječe batinski ogranak, i Konrad Virgil (1843–1924), od kojega potječe grančarski ogranak. Sin Kornela Hanibala Juraj Friderik (1870–1963), vlastelin u Gornjoj Batini, dao je na posjedu sagraditi novi prizemni dvor nakon što je 1886. izgorio stari. Bio je učitelj u pučkoj školi u Svetom Ivanu Zelini (1894–1903), gdje je bio član ravnateljstva Štedne i pripomoćne zadruge, te u Zlataru (1904–13; vjerojatno i poslije), gdje je oko 1926. bio i ravnatelj pučke škole (S. Belošević). Njegovom zaslugom otvorena je 1912. pučka škola u Donjoj Batini. Sinovi su mu stomatolog → JURAJ LADISLAV i Stjepan (rođ. 1906), koji je 1931. diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Grančarski ogranak nastavio je sin Konrada Virgila Milan (1879–1952) i njegovi sinovi, atletičari → BRANKO i → LEVIN. Od Levinovih je sinova najistaknutiji kemičar → NIKOLA. Oba ogranka, kao i nekadašnji vlasnici Gornjega Borkovca, imaju potomke i u novije doba. — Obiteljsko rodoslovlje sastavio je Juraj Ladislav, a dopunio ga je Nikola. Najraniji poznati obiteljski grb, jednak onomu mađarske obitelji, sačuvan je na pečatu Jurja Friderika iz 1889. Potomci posjeduju obiteljski arhiv i ostatke vlastelinstava Gornja Batina i Grančari, gdje se nalazi drveni dvor (vjerojatno iz 1750).