MARCHI (de Marchi, di Marchi, Markić), splitska plemićka obitelj (XVII–XVIII. st.). Pretpostavlja se da su se njezini pripadnici doselili iz Bola potkraj XVI. st. U Splitu su prvi put zabilježeni u matičnim knjigama 1603. Obiteljska kuća (Ul. Mihovilova širina, kbr. 1) bila im je uz vanjski zapadni zid Dioklecijanove palače, kraj crkve sv. Mihovila, u kojoj su imali patronat nad jednim oltarom i kojoj su darovali Gospinu sliku. Posjed su povećali kupnjom okolnih nekretnina, a bavili su se uglavnom trgovinom. Začetnik im Nikola (1583–1633), oženjen Dominikom Šfaganić, u vijeću trideseterice građana od 1618, načinio je prijepis hrvatskoga teksta Gospina plača u osmercu (rkp. u NSK u Sarajevu, ms. 1286). Sin mu Marin Jure (1619–1690), koji je imao dva mlina kraj Splita 1675, dobio je dopuštenje za gradnju trećega 1680, a Frane (Franjo), vjerojatno njegov sin, doktorirao je teologiju, bio kanonik i arhiprezbiter Kaptola sv. Jeronima u Rimu (predsjedao kaptolskim sjednicama u 1650-ima) te krčki biskup 1660–67. Lozu je nastavio Duje (1620–1689); sa sinovima iz braka s Elizabetom Kuparić, sestrom trogirskoga biskupa Ivana, primljen je u splitsko Veliko vijeće 1671, a od mletačkih državnih vlasti dobili su naslov conte (vjerojatno 1698). U Padovi su doktorat iz prava postignuli njegovi sinovi Frane (1659–1683) 1678, kulturni djelatnik i prevoditelj → IVAN PETAR 1680. i Jure (Juraj; 1665–1722) 1691. Njima je splitski nadbiskup S. Cosmi potkraj XVII. st. dao patronat nad crkvom Gospe od Prizidnice na Čiovu. U Maslinici na Šolti braća su 1703–04. podignula utvrđeni ljetnikovac, naselivši kolone iz Dalmatinske zagore i Hercegovine, a posjedovali su i mnoga druga imanja na otoku. Sestra im Perina (1656–1728) bila je udana za J. Kavanjina, a Dominika (1645–1729) za I. Albertija. Djeci njihove kćeri Vicence Alberti, udane za I. Martinisa, posljednji muški član obitelji Ivan Petar oporučio je 1731. veći dio imovine ako prezimenu dodaju njegovo, začevši obitelj Martinis Marchi. Dio gradiva o njima čuva se u DA u Splitu (Obitelj Marchi i Martinis), dio u HDA (Obitelj Marchi).
LIT.: Obitelj. — G. Novak: Povijest Splita, 2. Split 1961. — D. Božić-Bužančić: Inventar arhiva obitelji Ivana Petra Marchija, osnivača Ilirske akademije u Splitu. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 10(1980) str. 79–112. — M. P. Ghezzo: I Dalmati all’Università di Padova. Atti e memorie della Società dalmata di storia patria (Venezia), 21(1992) str. 52, 54, 60. — A. Duplančić: Regesta zapisnika splitskoga Velikog vijeća od 1620. do 1755. godine. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 14(1998). — Knjižnica splitske obitelji Martinis-Marchi. Split 2001. — S. Kovačić: Župa Slatine i Gospino svetište u Prizidnicama na otoku Čiovu. Split 2006, 111–113. — M. Andreis: Stanovništvo otoka Šolte do godine 1900. Šolta 2011. — M. N. Kuzmanić: Splitski građani. Split 2017, 91–92. — Nikola. — G. Novak: Nobiles, populus i cives – komuna i universitas u Splitu 1525–1797. Rad JAZU, 1952, 286, str. 31. — H. Morović: Splitski tekst Gospina plača. Čakavska rič, 3(1973) 2, str. 150–151, 153. — Frane (biskup). — D. Farlati: Illyricum sacrum, 5. Venetiis 1775, 313. — I. Žic-Rokov i M. Bolonić: Popis starijeg arhiva Krčke biskupije. Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 15(1970) str. 342, 344, 348–349, 355. — I. Golub: Juraj Križanić. Zagreb 1983, 130, 133–134.
Ivan Armanda (2021)
