KRŠELCI

KRŠELCI, plemićki rod u srednjovjekovnoj Bužanskoj županiji. Njegovi pripadnici, možda potomci tamošnjih jobagiona iz XIII. st., uza Stupiće i Poletčiće imali su pravo sudjelovanja u radu županijskoga Sudbenoga stola, a vjerojatno su do kraja XIV. st., među ostalima, ondje bili i župani. U glavnom naselju roda, Gvozdnici, zabilježene su obitelji Obrošić, Petričić, Radovčić, Sultić, Vojnić, Dujmović i Mirojić. Predvodili su ih pripadnici Satničića; Ivan je u vrelima zabilježen 1434, Tomaš 1484 (županijski rotni sudac), a Petar 1487. God. 1434. zabilježen je i Juraj Mikulin Sultić. Rodu je pripadalo i naselje Humčani s obiteljima Vukšić, Zoranić, Brujanić, Širnić, Suržić, Pavlaković, Franulić, Culić, Dragalinić, Bogdanić, Pribošić, Disnić, Mavrović, Mišljenović i Surlić. Među njima su Pavao Vukšić 1434. i Mikac Zoranić 1492. bili rotni sudci, a Juraj Brujanić 1450. te Franko Širinić 1490. i 1492. rotni pristavi. Izdanci Zoranića preselili su se u Nin, gdje su stekli plemićki status, te poslije u Zadar; njima je pripadao pisac → ZORANIĆ, PETAR. U Novom je Selu najuglednija bila obitelj Piščić (»kralev človik« Jure spominje se 1510), a uz njih spominju se i Andrijaševići, Prhonići, Rogulići, Suržići, Jandriševići i Kovačići. Vukšići su živjeli i u Dugopoljcima, Dupčanima, Zahumićima te Staroj Vasi; Andrija iz Stare Vasi zastupao je Nikolu V. Frankapana u Kninu 1435. Rodu su vjerojatno pripadale i obitelji Gustačić te → DRAŠKOVIĆ iz Zažićana (Zažićno; Donje Pazarište). Posljednji se spominju kao darovatelji tamošnjega franjevačkoga samostana. Na poč. XVI. st. zbog turske se ugroze broj pripadnika roda postupno smanjivao, neki su stradali, a dio ih se raselio.