ANGJELINOVIĆ

ANGJELINOVIĆ (Anđelinović, Angelini, Anzelini, Anzelinovich, stariji oblici Angeli i Anzoli), plemićka obitelj; potomci Angela Stanoe iz roda Lucić. God. 1553. spominju se među plemstvom Hvara (s oblikom prezimena Angeli) u izvještaju sindika G. B. Giustinianija iz Dalmacije. U XVII i XVIII st. imali su veliki posjed na području hvarskih naselja Zastražišća, Humca, Poljica i Gdirlja, koji je ženidbama i prodajom početkom XIX st. pretvoren u imanja Dančevića, Dubokovića, Radovanija i Viskovića. Među arhitektonskim spomenicima otoka Hvara više je objekata nekad bilo u vlasništvu Angjelinovića, npr. palača u gradu Hvaru s gotičkim grbom obitelji (kod glavnih gradskih vrata, pogrešno nazivana palača Leporini), kula u Zastražišću iz XVII st. s koje potječe hrvatski natpis iz 1624. s njihovim prezimenom (danas u posjedu obitelji u Splitu, gdje se čuva i kameni obiteljski grb iz baroknog razdoblja), ladanjske kuće u Črvnju, Velikoj Stinivi (danas oba lokaliteta dio naselja Zastražišće), Smrskoj u Gdinju i Prapatnoj na području Jelse. Moguće je da je i ljetnikovac kojega se ruševine nalaze u Brusju bio vlasništvo Angjelinovića, koji su u gradu Hvaru izumrli početkom XIX st., a u Jelsi početkom XX. Ogranak iz grane obitelji u Jelsi, preselio je potkraj XVI st. u Sućuraj. Iz tog ogranka, od oca Mihovila, učitelja i sakupljača narodnih pjesama, te majke Lucije rođ. Dražojević-Franičević, potekli su pravnik i publicist → Berislav, odvjetnik, političar i publicist → Budislav Grga, književnik → Danko, liječnica → Goroslava i pjesnikinja → Smiljana. Obiteljski je arhiv u posjedu obitelji u Splitu. Nešto spisa o Angjelinovićima čuva se u Kaptolskom arhivu u Hvaru i u privatnom arhivu Stjepana Gamulina pok. Tome u Jelsi.