ANTICA

traži dalje ...

ANTICA (Antizza), lastovska obitelj; dobila je ime po Antici Krankoviću (umro 1561), sinu Ivelje rečenog Vitkovića, utemeljitelju loze. Među petoricom njegovih sinova istaknuli su se upravitelj kancelarije i jedan od vođa lastovske bune → Pasko te ljevač zvona i topova → Frano Lastovac. I Franini sinovi rođeni u Italiji nastaviše očev zanat → Frano Lastovac ml., Antun (oko 1624) te Gaudencije (rođen 1600). Na Lastovu je istodobno radio njihov rođak – kovač Antun Frano (oko 1663). Iz otočke grane obitelji spominje se za pobune protiv dubrovačke vlasti (1601–1606) uz Paska i Lukša; to je vjerojatno onaj Luka kojemu je 1585. zidar Luka Nikolin iz Rijeke dubrovačke sazidao kuću u Lastovu. Među vođama pobune Lastovčana 1625. bio je don Kuzma, a sudjelovali su i sin kancelara Paska, Ivan Antun, te unuk Ivan Baptist. Antun Marinov (umro 1635) dao je izraditi oltar Sv. Franje za crkvu Sv. Marije u Polju (na lastovskom groblju; sada u crkvi Sv. Spasa na polju Pržine). Njegov sin bio je književnik → Ivan Luka, a unuci pjesnik → Nikola Marija i kartograf Božo (Natali Antizza). On je 1687. izradio dvije geografske karte Dubrovačke Republike. U XVIII st. ističu se profesor nautike i matematike → Kristo i benediktinac Anzelmo. On je 1790. izvijestio Senat Dubrovačke Republike o mogućnosti sklapanja trgovačkog ugovora između SAD i Dubrovnika. Za engleske i početkom austrijske uprave na Lastovu bio je Ivan predsjednik lastovskog Vijeća (od 9. X 1814). Potomci obitelji žive i danas na otoku. U XVII st. oblik prezimena Antizza je vrlo čest, a u XX st. više se ne spominje.

LIT.: Obitelj. — Marin Lucianović: Lastovo u sklopu Dubrovačke republike. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 1954, 3, str. 263–264, 267–268, 271, 276. — Cvito Fisković: Lastovski spomenici. Split 1966, 68, 78, 125, 136–137. — Stanistaw Szymański: O Lastovcima ljevačima topova i zvona u Poljskoj. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1975, 20, 119–121, 125–126. — Božo. — Josip Luetić: Brodovlje Dubrovačke republike XVII stoljeća. Dubrovnik 1964, 44 i 153. — Anzelmo. — Žarko Muljačić: Odnosi Dubrovnika i Sjedinjenih Američkih Država. Naše more, 3(1956) 1, str. 68.
 
Igor Fisković (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANTICA. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/antica>.