BAKŠIĆ (Bakša, Baxa, Baxych), ogranak srednjovjekovnog plemena Pribić u Podgorskoj županiji, koje je dobilo slobodu i nezavisnost poveljom Bele IV od 14. XI 1244. Pripadnici ogranka Bakšića, koji su bili vlasnici kaštela Pribić (današnje naselje kod Krašića) i nekoliko drugih imanja, dobili su ime po Nikoli zvanom Bakša (potkraj XIV ili početkom XV st.). Oko 1400. spominje se Pavao B. kao vazal ozaljskog vlastelinstva. Juraj (Georgius filius Nicolai dicti Baxa de Prybych nobilis de eadem Prybych) imao je uz posjede u Pribiću i kuću na brdu Gradec u Zagrebu i bio zagrebački građanin (prema oporuci iz 1443). Knezovi Frankapani oteli su obitelji 1464. kaštel Pribić i čitavo imanje (vraćeno odlukom kralja Matijaša Korvina). Oko 1506. spominje se Antun B. iz Udbinje (kod karlovačkog predjela Rakovac). Vjerojatno je to Antonius Baxych, upravitelj imanja Stjepana Babonića Blagajskog (umro prije 1549), kojeg je Stjepanova udovica Dora Frankapan Slunjska tužila za loše upravljanje povjerenim imanjima (parnica vođena 1549–1552. završila je u njegovu korist). H. Kreševljaković navodi da mu je sud 1552. dodijelio grad Ostrožac. Ivan je 1531. bio u vojnoj posadi Bihaća. Baltazar i Matija dobili su kraljevskom darovnicom iz 1550. potvrdu svojih posjedâ u Pribiću i okolici, koji su potkraj tog stoljeća postali dio ozaljskog vlastelinstva. Sredinom XVI st. Bakšići se navode u ispravama plemenske općine Cvetković kod Jastrebarskog. God. 1542. spominje se plemić Martin zastupnik Cvetkovićâ kod zagrebačkog Kaptola (1554). Bakšići su 1598. zabilježeni u popisu vlasnika kuća u sučiji Cvetković, a 1751. navedeni su među starosjediocima koji su bili oslobođeni plaćanja maltarine. Iz Cvetkovića je rodom teolog → Stjepan B.
LIT.: Obitelj. — Radoslav Lopašić: Hrvatski urbari, 1. Zagreb 1894. — Isti: Oko Kupe i Korane. Zagreb 1895, 21, 94, 201. — Emilij Laszowski: Pribić. Vienac, 29(1897) 29, str. 465–467; 30, str. 483–484. — Isti: Hrvatska plemenska općina Cvetkovići. Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu, 2(1926) str. 29, 32, 34–35, 41–42. — Viktor Antun Duišin: Zbornik plemstva. Zagreb 1938, 37. — Juraj sin Nikole. — Ivan Krst. Tkalčić: Povjestni spomenici grada Zagreba, 2. Zagreb 1894. — Fran Hrnčić: Oporuka Hrvatskog plemića, vlastelina i zagrebačkoga građanina od god. 1443. Hrvatska prošlost, 4(1943) str. 169–173. — Antun. — Lajos Thallóczy: Blagay-család oklevéltára (u: Codex diplomaticus comitum de Blagay). Budapest 1897. — Ćiro Truhelka: Naši gradovi. Sarajevo 1904, 28. — Hamdija Kreševljaković: Cazin i okolina. Narodna uzdanica (kalendar), 3(1935) str. 93–94. — Ivan. — Emilij Laszowski: Habsburški spomenici, 2. Zagreb 1916.
Krešimir Nemeth (1983)
