DUKA

traži dalje ...

DUKA (Dukačić), obitelj grčkog podrijetla koja se s turskog područja doselila u Slavoniju i Srijem, a jedan ogranak u bansku Hrvatsku. Trgovac Mihajlo (1717–1792) doselio se u Osijek, gdje je trgovao stokom. God. 1757. bio je među osnivačima »Čestne Kompanie trgovačkog bratstva« u Osijeku (pravila potvrđena 1760, počelo djelovati 1761), a 1765–68. i njezin »predstojatelj«. Posjedovao je nekretnine u osječkom Donjem gradu. On i njegova obitelj dobili su od kralja Franje I. ugarsko plemstvo 26. VII. 1792. Umro je u rujnu iste godine. Njegov sin Nikolaj bio je trgovac u Osijeku i Novom Sadu te epitrop srpske pravoslavne crkve (1790). U jesen 1807. bio je član osječke deputacije kralju Franji II(I), koja je zatražila proglašenje Osijeka slobodnim kraljevskim gradom (ostvareno 1809). Njegovo sudjelovanje u deputaciji spominje se i u jednoj prigodnoj pjesmi iz toga vremena (S. M. Osičanin: San jednoga varošanina iz Osika, Osijek 1809). Najistaknutiji član obitelji bio je Nikolajev brat, general → PETAR, koji je s trećim bratom Ilijom, generalom u ruskoj vojsci, i sinovima već umrlog Nikolaja, Petrom i Stjepanom, dobio 17. VII. 1816. ugarsko barunstvo, a 26. VII. iste godine i pridjevak »de Kádár«. Petar je oko 1819–22. bio kapetan 39. ugarske pješačke pukovnije (stožer u Bresci). Potpukovnik 9. slavonske vojnograničarske (petrovaradinske) pješačke pukovnije Pavle, sa sinovima Ivanom i Petrom, dobio je 21. VII. 1820. od kralja Franje II(I) hrvatsko-ugarsko plemstvo s istovjetnim grbom, dodijeljenim obitelji 1792 (iskazano 10. XII. 1821. na zasjedanju Srijemske županije u Vukovaru i 22. VIII. 1822. na zasjedanju Varaždinske županije u Varaždinu). Iz banovinskog ogranka potekao je Đuro, major 71. graničarske njemačko-banatske pukovnije (1795), a poslije general-brigadir u Petrinji (1807).

LIT.: I. Tomičić: Šest hrvatskih vojskovođa. Prosvjeta (Zagreb), 6(1898) 16, str. 522. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 41–42. — E. Laszowski: Matica plemstva županije Požeške, Srijemske i Virovitičke 1745–1902. Zagreb 1903, 18–19. — J. Bösendorfer: Crtice iz slavonske povijesti. Osijek 1910, 395. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 214. — J. Bösendorfer: Pravoslavni elemenat kao sekundarni faktor u oblikovanju građanskog staleža u Osijeku. Osječki zbornik, 2–3(1948) str. 64, 66, 89, 93, 99–100, 111, 119. — F. Buntak: Osijek, kraljevski i slobodni grad, u svjetlu pjesnika prigodničara. Ibid., str. 135. — Pavle. — Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthums. Wien 1819, 1821, 1822. — Đuro. — Oesterreichischer Militaer-Almanach. Wien 1795, 37.
 
Mira Kolar-Dimitrijević (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DUKA. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 16.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/duka>.