HEKTOROVIĆ, Petar (Hectoreus, de Hector, Hettoreo; Petre), pjesnik (Hvar, 1487 — Stari Grad, 13. III. 1572). Sin Marina i Katarine iz plemićke obitelji Barbić (de Barbis). Hektorovićevi su roditelji imali u Hvaru dvije kuće, tu su stalno živjeli i bili pokopani, pa se vjerojatno tu rodio i Petar, iako se upravo o mjestu njegova rođenja (Hvar ili Stari Grad) svojedobno polemiziralo i raspravljalo. O Hektorovićevoj mladosti nema dovoljno podataka. Može se pretpostaviti da je prvo humanističko obrazovanje stekao u Hvaru, potom u Splitu i Padovi. Na boravak u Hvaru obvezivalo ga je članstvo u Velikom vijeću. Za hvarske pučke bune (1510–14) morao se s roditeljima skloniti u Split. Nakon bune i očeve smrti (1514) sve se češće spominje, ponajviše u svezi s građevinskim pothvatima na obiteljskom posjedu Tvrdalju (Tvardalju; naziv vjerojatno potječe od ostataka neke stare utvrde) u Starom Gradu, gdje je dopuštenje za gradnju kuća i skladišta bio dobio njegov djed Hektor, a i otac nastavio izgradnju. Tamošnji su ga radovi – koji se mogu pratiti u arhivskim spisima i u njegovu dopisivanju – toliko bili zaokupili da još 1556. u Ribanju i ribarskom prigovaranju navodi kako ga je Tvrdalj, tada već naziv za sam dvorac, »osvojio« i »čudno opojio« te zbog toga često napušta i »grad i grajski stan«, vjerojatno onaj u Hvaru. O Hektorovićevu duhovnom dosegu govore ponešto i kameni natpisi koje je ugradio u dijelove dvorca, od kojih je prvi datiran 23. II. 1520. Natpisi su pisani na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, služeći pjesniku kao stalan podsjetnik u ponašanju i razmišljanju, ponajviše o pokornosti i prolaznosti, a i o namjeni objekata. O njegovim vezama s pjesnicima od Splita do Dubrovnika, s kojima je izmjenjivao poslanice i pisma, svjedoči već 1522. H. Lucić koji u svojoj poslanici prenosi Hektorovićeve pozdrave Splićaninu Jerolimu Martinčiću. U svom govoru učenim Hvaranima 1525. humanist V. Pribojević spominje Hektorovića kao afirmirana pjesnika. Te se godine udala u Hvaru njegova nezakonita kći Lukrecija, kojoj je majka vjerojatno bila pučanka i koja mu je 1526. rodila unuku Juliju. God. 1527. započeo je istočno od dvorca graditi crkvu sv. Roka, a 1. III. 1528. poslao je pismo svome hvarskom prijatelju M. Pelegrinoviću, u kojem mu preporučuje svoj prepjev dijela Ovidijeva spjeva Remedia amoris te hvali njegovu »slatku Jupku« (Jejupku), koju mu je sam autor nedavno čitao. Tim se podatkom mogla sigurnije odrediti donja vremenska granica postanka toga djela. M. Vetranović, koji je Hektorovića upoznao s dubrovačkim pjesničkim krugom, u poslanici od 3. IV. 1539. hvali njegov dvorac, spominjući palaču i dvor, gizdavi perivoj, golubinjak, odrine, tvrdi most i ribnjak, pristanište. U jesen 1539, zbog učestalih sukoba na moru između Venecije i Turske, H. bježi s majkom preko mora. Opasne i neugodne doživljaje za osamnaestodnevnog putovanja opisao je u poslanici N. Nalješkoviću od 16. XI. 1541. Ne zna se gdje je za jednogodišnjeg boravka u Italiji prebivao, a na povratku boravio je neko vrijeme u Rovinju, potom u Starom Gradu vodio obnovu razrušenog doma i nove gradnje. God. 1546. sklopio je ugovor o gradnji kapele i oltara Kristova polaganja u grob u crkvi sv. Petra. Na oltar je postavio palu s prikazom polaganja, ali je nakon turskog upada 1571. ona bila uništena i, možda nakon Hektorovićeve smrti, zamijenjena Tintorettovom slikom. Čini se da su likovi na slici imali predstavljati Hektorovića u ulozi Josipa iz Arimateje i njegovu kćer Lukreciju s mužem Petrom Gazarovićem u molećem položaju. God. 1547. posjetio je Trogir, gdje je živjela njegova sestra Maruška. Vjerojatno je htio upoznati kako su utvrđeni trogirski dvorci i vile, što je prenio i na neke svoje građevine, posebice na kaštel u jugozapadnom uglu dvorca te na revelin (polukružnu utvrdu), utvrđujući Tvrdalj protiv turskih gusara. Od tada je uglavnom živio u Starom Gradu, a tek povremeno u Hvaru. Vjerojatno u jesen 1555. poduzeo je H. trodnevno putovanje i ribarenje s dva ribara, koje je u obliku pjesničke poslanice opisao i posvetio J. Bartučeviću, datirajući završetak spjeva sa 14. I. 1556. Iste godine, 1. VII, uz poslanicu Vetranoviću šalje mu i svoj spjev, tužeći se na starost i bolest. Ipak, u svibnju 1557. polazi brigantinom na dvadesetpetodnevni boravak u Dubrovnik. O tome u proznom pismu od 20. X. izvješćuje Pelegrinovića, hvaleći se dobrim prijemom kod dubrovačkih prijatelja, čega se sjeća i Nalješković u poslanici Hektoroviću od 16. XII. 1557. H. 18. II. 1559. vlastoručno sastavlja drugu oporuku kojoj je poslije dodavao nekoliko kodicila. Svoje glavno djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje objavio je još za života, ali tek 1568. Zbog starosti i bolesti nije mogao u izgradnji Tvrdalja ostvariti sve planirano pa je 30. IV. 1571. kodicilom oporuke, a nakon smrti kćeri Lukrecije, to ostavio u zadaću unuci Juliji. Prije Lepantske bitke 7. X. 1571. tursko brodovlje je napalo i opljačkalo Hvar, Stari Grad, Jelsu i Vrbosku. Čini se da je Tvrdalj s dotad izgrađenim utvrdama odolio napadu. Posljednji kodicil oporuci H. je sastavio u Trogiru kamo se sklonio vjerojatno tri mjeseca nakon upada turskih gusara na Hvar. Vrativši se u Stari Grad, ubrzo je umro i bio pokopan u obiteljskoj grobnici u crkvi sv. Petra. — Prvi spomen o Hektorovićevu književnom radu dao je već 1525. u svom govoru Pribojević koji ga ističe kao prevoditelja Ovidijeva djela i stavlja u društvo s Lucićem, Bartučevićem i Pelegrinovićem. Hektorovićev književni opus i nije toliko velik, ali na temelju nedavno pronađene njegove pjesničke poslanice rođaku Jakovu Zečkoviću može se pretpostaviti da je napisao više nego što danas znamo, a što bi se većinom moglo odnositi na njegovo stvaranje u mlađim danima. Iz razdoblja od prepjeva fragmenta Ovidijeva djela Remedia amoris pod naslovom Knjige Ovidijeve od lika ljuvenoga (prije 1525) do nastanka Ribanja i ribarskog prigovaranja 1556. poznato je nekoliko pisama i pjesničkih poslanica upućenih hvarskim i dubrovačkim suvremenicima. Da su mu poslanice bile omiljena književna vrsta vidi se i po tome što je na takvoj formalnoj podlozi, u obliku poslanice Bartučeviću, nastao i njegov spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, koji kao djelo složene kompozicije ima i strukturu putopisa te tzv. ribarske ekloge (ecloga piscatoria). Izdanju Ribanja 1568. autor je dodao, kao »razlike stvari ine«, pismo Pelegrinoviću s dodatkom notnog zapisa bugaršćice o Radosavu Siverincu te lirske pjesme I kliče devojka, zatim poslanicu Graciozi Lovrinčevoj (bez datuma), Bartučeviću od 14. IX. 1552, Vetranoviću od 1. VII. 1556, talijanski sonet posvećen Antunu Luciću te talijansko pismo hvarskom liječniku Vincencu Vanettiju. Dosljedan dvanaestercu H. opisuje trodnevno putovanje i ribarenje s pučanima Paskojem i Nikolom na putu Stari Grad—Brač—Šolta—Stari Grad. Tu su zanosni opisi krajolika (»bašćine«), razgovori i verbalna natjecanja ribara u obliku poslovica, pitalica i zagonetki, ali temeljna izvornost djela leži u tome što je obradio istinite ljude. Osim toga dao je prvi cjeloviti zapis četiriju narodnih pjesama: dviju bugaršćica (o Kraljeviću Marku i bratu Andrijašu te o Radosavu Siverincu) i dviju lirskih pjesama (Naš gospodin poljem jizdi te I kliče devojka), a dvjema je zapisao i melodije kasnorenesansnom menzuralnom notacijom (→ DEBELJA, PASKOJ). Proučavatelji su Hektorovićevu djelu ranije nastojali pronaći strane utjecaje, a kao originalne crte isticali su njegov demokratizam (odnos prema malom čovjeku) te realizam (nastojanje da opiše stvarni događaj i istinu). Navodili su i njegovo faktografsko opisivanje, što je išlo na štetu poetske vrijednosti djela (M. Kombol). U novije vrijeme Ribanje se ocjenjuje kao cjelovito djelo u jedinstvu nadahnuća (F. Čale). Neki povjesničari književnosti Hektorovića smatraju autorom osmeračkog Prikazanja života svetoga Lovrinca mučenika, pa je Š. Ljubić, na temelju navoda P. J. Šafaříka, kao Hektorovićevo djelo objavio cjelovitu od dvije rukopisne verzije iz Arhiva HAZU. Time je izazvao sumnje u Hektorovićevo autorstvo (A. Leskien, N. Petrovskij) teksta oba rukopisa. U novije vrijeme istaknuto je kao uvjerljivo autorstvo treće, također nepotpune verzije rukopisa u Arhivu HAZU, pa je ta verzija i objavljena u kritičkom izdanju Starih pisaca hrvatskih, 39 (Zagreb 1986). Hektorovićevi tekstovi, većinom u ulomcima, prevedeni su na mađarski (S. Weöres, 1952, 1955; Z. Czuka, 1971, 1975), ruski (A. M. Revič, I. N. Goleniščev-Kutuzov, 1959), talijanski (E. Sepich, A. Cronia, 1963) i engleski jezik (E. D. Goy, 1997).
DJELA: Ribanye i ribarscho prigovaranye i razliche stvari ine sloxene po Petretu Hectorovichiu Hvaraninu. In Venetia appresso Gioanfrancesco Camotio, 1568. Appresso Bartolomeo Ginammi, 1638 (pretisak Zagreb 1953). — Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari složene po Petru Hektoroviću Starogradjaninu. Zadar 1846. — Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića. Stari pisci hrvatski, 6. Zagreb 1874. — Knjige Ovidijeve »od lika ljubenoga« stumačene po Petretu Hektoroviću. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1897, br. 1. — Ribanje i ribarsko prigovaranje. Beograd 1934, Zagreb 1951. — Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 7. Zagreb 1968, 1988, 1998. — Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića. Zagreb 1974, 1976². — Ribanje i ribarsko prigovaranje složeno po Petretu Hektoroviću – Fishing and Fishermen’s Conversations by Petar Hektorović. Stari Grad 1997. — H. Lucić – Robinja i P. Hektorović – Ribanje i ribarsko prigovaranje. Varaždin 1999.
LIT.: A. Fortis: Viaggio in Dalmazia, 2. Venezia 1774, 174. — F. M. Appendini: Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’ Ragusei, 2. Dubrovnik 1803, 250. — Š. Ljubić: Petar Ektorevich. Zora dalmatinska, 1(1844) 31, str. 243–245. — Isti: Životopis Petra Hektorevića. U: P. Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje. Zadar 1846, 22–26. — Isti: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 127–128. — P. J. Šafařík: Geschichte der südslawischen Literatur, 2. Prag 1865, 120. — Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 351–352, 359, 361–362, 367, 375–377. — »Un Lesignano«: Cenno storico sull’ antica Farea. Il Dalmata, 7(1872) 49, str. 1–2. — Š. Ljubić: Faria, Città Vecchia e non Lesina. Zagabria 1873, 51–68. — Isti: Petar Hektorović, 1. Život (predgovor). U: Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića. Stari pisci hrvatski, 6. Zagreb 1874, str. I–XXVII. — F. Kuhač: Petar Hektorović, 2. O napjevih k narodnim pjesmam i k prikazanju sv. Lovrinca. Ibid., str. XXVII–XXXIII. — S. Žepić: Petar Hektorović, 3. izdanje. Ibid., str. XXXIII–XXXVII. — I. Novak: Alcune lezioni all’ autore dell libello »Faria Cittavecchia e non Lesina«. Zara 1874. — A. N. Pypin” i V. D. Spasovič’: Istorija slavjanskih” literatur’. Sankt Peterburg, 1879, 185. — M. Lucianović: Storia della letteratura slava. Split 1880, 74–76. — I. Milčetić: O poslanicama XVI vijeka u dubrovačko-dalmatinskoj periodi hrvatske književnosti. Izvješće Kralj. velike gimnazije u Varaždinu, 1881/82. — A. Leskien: Altkroatische geistliche Schauspiele. Lipsiae 1884, 27–28. — M. Kuntarić: Hektorovićevo »Ribanje i ribarsko prigovaranje«. Pobratim (Zagreb), 2(1892) 17, str. 262–263; 18, str. 280–283; 19. str. 295–296; 20, str. 315–316. — P. Kasandrić (P. K.): Hrvatski prijevod Ovidijeve pjesme »De remedio amoris« od Petra Hektorovića. Iskra (Zadar), 3(1893) 7/8, str. 53–54. — V. Oblak: Ein verschollenes Gedicht P. Hektorović’s. Archiv für slavische Philologie (Berlin), 15(1893) str. 475–477. — Š. Ljubić: Knjige Ovidijeve »od lika ljuvenoga« stumačene po Petretu Hektoroviću. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1897, 1, str. 1–7. — S. Pavičić: Tri narodne pjesme u Hektorovićevom »Ribanju i ribarskom prigovaranju«. Nada, 4(1898) 7, str. 104–105; 8, str. 121–122. — Đ. Šurmin: Povjest književnosti hrvatske i srpske. Zagreb 1898, 72–73. — A. Stepovič: Očerki istorii serbohorvatskoj literatury. Kiev 1899, 52–57. — S. Bosanac: Slava Marulićeva kod hrvatskih pjesnika iz Dalmacije. Vijenac, 33(1901) 42, str. 841–842. — N. Petrovskij: O sočinenijah Petra Gektoroviča (1487–1572). Kazan 1901. — B. Vodnik: Prvi hrvatski pjesnici. Zbornik pouke i zabave, 1. Prag 1901, 9–54. — (Osvrti na djelo O sočinenijah Petra Gektoroviča): D. Bogdanović, Školski vjesnik, 9(1902) str. 645–655. — M. Rešetar, Archiv für slavische Philologie, 24(1902) 1/2, str. 276–279. — Đ. Šurmin, Nastavni vjesnik, 10(1902) str. 638–642. — M. Medini: Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb 1902, 210–222. — M. Milas: O narodnim pjesmama u »Ribanju«. Nada, 8(1902) 13, str. 183–184. — A. Jensen: Einige litterarische Bemerkungen zum »Ribanje« von P. Hektorović. Archiv für slavische Philologie, 25(1903) 3, str. 429–439. — Isti: Nekoliko literarnih napomena »Ribanju« Petra Hektorovića. Prosvetni glasnik (Beograd), 24(1903) 7, str. 114–122. — M. Medić: Dvije tobožnje riblje vrste u Hektorovićevu »Ribanju«. Nastavni vjesnik, 16(1908) 3, str. 190–194. — V. Radatović: Književna sveza između P. Hektorovića i dubrovačkih pjesnika. Program c. k. velikog gimnazija u Spljetu 1908–09, str. 3–15. — C. Lucerna: Fischfang und Fischergespräche. Studienblättchen zur Literaturgeschichte des südslawischen Küstenlandes. Agramer Tagblatt, 24(1909) 190, str. 2–3; 196, str. 2–4. — B. Vodnik: Povijest hrvatske književnosti, 1. Zagreb 1913, 124–134. — (Tristopedesetgodišnjica smrti Petra Hektorovića): F. Nikolić, Omladina, 5(1921–22) 10, str. 230. — (-i-), Dubrovnik, 1(1922) 68, str. 3. — S. Škarpa: Trascientos 350. aniversario de la muerte del glorioso y humanitario escritor y poeta Croata. Jugoslavenska smotra (Buenos Aires), 1(1922) 4, str. 19–23. — L. Bonačić: Petar Hektorović i njegovo doba (1487–1572). Ibid., 1(1922) 3, str. 9–11. — A. Gavrilović: O jednoj staroj zagoneci. Glasnik Profesorskog društva (Beograd), 2(1922) 8/9, str. 363–364. — S. Ilijić: Iz Hektorovićevog zavičaja. Obzor, 63(1922) 223, str. 1–2. — F. Maroević: Spomen knjiga o Petru Hektoroviću Starograđaninu (1487–1572). Split 1922. — G. Novak: Petar Hektorović. Jugoslavenska njiva, 6(1922) II/2, str. 62–66. — A. Petravić: Slava Petra Hektorovića. Novo doba, 5(1922) 187, str. 1. — Isti: Uspomene na »Tvrdalj« P. Hektorovića. Ibid., str. 2–3. — Isti: Prodaja arhivalnog materijala kao starog papira. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 25(1922) Pr. 2, str. 20. — S. Ilijić: Pronalazak Hektorovićeve grobnice. Vijenac, 1(1923) II/5, str. 155–156. — P. Kuničić: Još o arhivu Hektorovićeve porodice. Novo doba, 6(1923) 56, str. 53. — Isti: O grobu P. Hektorovića. Ibid., 157, str. 2. — S. Petrov: Jedna knjiga P. Hektorovića u Sinju. Nova revija (Split—Makarska), 2(1923) str. 369–372. — A. Politeo: Arhiv Hektorovićev ili Niseteov. Novo doba (Split), 6(1923) 20, str. 3. — S. Ilijić: Dvije nove zanimljive knjige o P. Hektoroviću. Hrvatski list, 5(1924) 231, str. 2. — P. Kuničić: Petar Hektorović, njegov rod i Tvrdalj. Dubrovnik 1924. — Isti: Osvrt na članak »Jedna knjiga Petra Hektorovića u Sinju«. Nova revija, 3(1924) 2, str. 181–183. — G. Novak: Dva kodicila testamentu P. Hektorovića. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 4(1924) IV/1–2, str. 121–124. — Isti: Petar Kuničić, Petar Hektorović, njegov rod i Tvrdalj. Starogradske i hvarske uspomene. Narodna starina, 3(1924) 7, str. 102–104. — T. Matić: Hrvatski književnici mletačke Dalmacije i život njihova doba. Rad JAZU, 1925, 231, str. 192–283; 1927, 233, str. 22–84. — M. Ujević: O Petru Hektoroviću. Mladost (Zagreb), 7(1926–27) 9, str. 242–245. — Đ. Plančić: Bilješke o Hektorovićevu gradu. Riječ (Split), 24(1928) 260, str. 3–4. — V. Škurla-Ilijić: Iz Hektorovićeva dvora. Ibid., 165, str. 7. — S. Ilijić: Jedna nova publikacija o Hektorovićevom zavičaju. Obzor, 70(1929) 182, str. 2. — P. Grgec (GP): Petar Hektorović. Seljačke novine, 13(1930) 21, str. 4. — P. Ljubić: Petar Hektorović i puk hvarski. Nova Evropa, 11(1930) XXII/6, str. 407–413. — V. Zaninović: Kulturni i književni radnici Hvara. Ibid., str. 414–420. — C. Lucerna: Fischfang und Fischergespräche. Jugoslavija (Beograd), 4(1931) 10, str. 203–205. — M. Veljković: Petar Hektorović. Ferijalac, 4(1931) 10, str. 198–206. — P. Skok: Od koga naučiše jadranski Jugosloveni pomorstvo i ribarstvo? Jadranska straža, 10(1932) 10, str. 357–362. — A. Cronia (A. Cro.): Hettoreo Pietro. Enciclopedia italiana. Roma 1933, 18, 485. — P. Grgec: Pjesnici pokornici. Hrvatska straža, 6(1934) 145, str. 4. — B. Kovačević: Predgovor Ribanju i ribarskom prigovaranju. Beograd 1934. — A. Petravić: O Hektoroviću i životu naših pomoraca. Srpski književni glasnik (Novi Sad), 33(1934) XLI/5, str. 371–373. — M. Balić: Realizam u Hektorovićevu »Ribanju«. Ferijalac, 8(1935) 2, str. 50–61. — C. Lucerna: Ein kleines Lied. Morgenblatt, 50(1935) 244, str. 10. — A. S. Mágr: Rybářská výprava pana Hektorovića. Jugoslavija, 6(1935) 12, str. 353–355. — F. Pavešić: Književno ribarsko prigovaranje. Obzor, 76(1935) 175, str. 1–2. — F. Politeo: Hektorovići i odnosi pučanstva i plemstva. Narodna odbrana (Beograd), 10(1935) 34, str. 550–551; 35/36, str. 582. — A. Bacotich: Rimatori dalmati del Cinquecento. Archivio storico per la Dalmazia (Roma), 11(1936) 21/124, str. 127–131; 21/125, str. 177–180; 21/126, str. 224–239; 22/128, str. 310–320. — F. Fancev: Sv. Augustin u hrvatskom prijevodu Hvaranina Petra Hektorovića. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1938, 13, str. 286. — J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Zagreb 1939, 327–338. — R. Bujas: Tragom Petra Hektorovića. Jadranska straža, 18(1940) 11, str. 441–446; 12, str. 492–493. — C. Fisković: Tri ljetnikovca hrvatskih pjesnika. Hrvatska revija, 13(1940) 7, str. 344–355. — S. Car: Ribanje i ribarsko prigovaranje. Mornarsko-ribarski kalendar, 14(1941) str. 103–110. — M. Katić: Petar Hektorović je hrvatsku pučku popijevku prvi zapisao notama. Novosti, 35(1941) 46, str. 17. — V. Jurčić (J. V.): Petar Hektorović, prvi realista svjetske književnosti. Sarajevski novi list, 2(1942) 274, str. 6. — V. Zimmerman: Petar Hektorović – prvi hrvatski realist. Hrvatski narod, 5(1943) 918, str. 23. — S. Ježić: Hrvatska književnost od početka do danas. Zagreb 1944, 84–86. — M. Kombol: Poviest hrvatske književnosti do preporoda. Zagreb 1945, 122–127. — M. Moisé: Due versioni serbo-croate da Ovidio. Padova, 1946 (rkp. disertacije na padovanskom Sveučilištu). — A. Zaninović: Gdje se rodio Petar Hektorović. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1949, 17, str. 152–189. — N. Kolumbić: Život i djelo Petra Hektorovića. Izvor, 3(1950) 7/8, str. 494–506. — R. Bujas: K ovom izdanju (predgovor knj. Ribanje i ribarsko prigovaranje. Zagreb 1951, 7–16). — P. Moscatello: Oko rodnog mjesta P. Hektorovića. Hrvatsko kolo, 5(1952) 2, str. 124–125. — A. Zaninović: »Oko rodnog mjesta P. Hektorovića«. Ibid., 7/8, str. 492–496. — N. Petroni: La »Pesca« di P. Ettoreo. Padova 1953 (rkp. disertacije na padovanskom Sveučilištu). — F. Trogrančić: Storia della letteratura croata. Rim 1953, 78–83. — R. Bogišić: Petar Hektorović i Dubrovnik. Dubrovnik, 2(1956) 4, str. 52–54. — A. Cronia: Storia della letteratura serbo-croata. Milano 1956, 46–47. — R. Picchio (R. Pi.): Ettoreo Pietro. Dizionario letterario Bompiani. Autori I. Milano 1956, 733. — A. Tadić: Ribnjak Petra Hektorovića. Priroda, 43(1956) 7, str. 219–221. — C. Fisković: Hektorovićev Tvrdalj. Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, 5(1957) 2, str. 93–107. — M. Hraste: Über die Heimat der Langzeilenepik auf Grund der sprachlichen Analyse. Südost-Forschungen (München), 17(1958) 1, str. 57–67. — N. Račić: Prijepis oporuke P. Hektorovića pronađen u dominikanskoj zbirci u Starom Gradu. Slobodna Dalmacija, 16(1958) 20. IX, str. 3. — I. N. Goleniščev-Kutuzov: Dalmatinskaja poezija XV–XVII vekov. Poety Dalmacii. Moskva 1959, 16–17. — G. Novak: Hvar kroz stoljeća. Hvar 19602. — N. Duboković-Nadalini: Kuća Petra Hektorovića u gradu Hvaru. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 11(1962) 4, str. 103–106. — V. Javarek: Three 16-Century Dalmatian Poets. The Slavonic and East European Review (London), 41(1962) 96, str. 17–24. — S. Plančić: Novi podatak za biografiju Petra Hektorovića. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 8/9(1962) str. 373–378. — M. Franičević: Ritmička osnova u stihu hrvatskih pjesnika XV i XVI st. Rad JAZU, 1963, 333, str. 5–30. — N. Ivanišin: Poezija »Ribanja i ribarskog prigovaranja«. Zbornik u čast Stjepana Ivšića. Zagreb 1963, 137–141. — F. Maroević: Rodno mjesto Petra Hektorovića. Mogućnosti, 10(1963) 2, str. 168–189; 3, str. 288–304. — Isti: Sudbina groba Petra Hektorovića. Slobodna Dalmacija, 20(1963) 10. VIII, str. 4. — M. Franičević: Ličnost i djelo Petra Hektorovića. Književne interpretacije. Zagreb 1964, 115–174. — G. Gamulin: Tintoretto na Hektorovićevu oltaru. Vjesnik, 25(1965) 26. VII, str. 7. — Z. Wagner: Charakterystyka języka P. Hektorovicia. Sprawozdanie PAN (Kraków), 1(1967) str. 236–238. — R. Bogišić: Divan primjer pobjede čovjeka. Telegram, 9(1968) 413, str. 10. — Isti: Intima Petra Hektorovića. Zadarska revija, 17(1968) 5, str. 377–386. — M. Franičević: Petar Hektorović (predgovor s bibliografijom). Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 7. Zagreb 1968, 153–169. — Isti: Poetska magija Ribanja. Vjesnik, 29(1968) 3. IX, str. 7–8. — B. Klaić: Jezik Hanibala Lucića i Petra Hektorovića. U: Pet stoljeća hrvatske književnosti, 7. Zagreb 1968, 267–324. — A. Mladenović: Jezik Petra Hektorovića. Novi Sad 1968. — Isti: Pokušaj rekonstrukcije jezika Petra Hektorovića u njegovoj pesmi Nikoli Nalješkoviću od 1541. godine. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 11(1968) 1, str. 133–145. — S. Plančić: Konačna ubikacija Hektorovićeva groba. Slobodna Dalmacija, 26(1968) 3. IX, str. 4. — J. Ravlić: Petar Hektorović. Pomorski zbornik, 6(1968) str. 1005–1022. — J. Bezić: Kakve je napjeve Hektorović priložio svom »Ribanju i ribarskom prigovaranju«? Arti musices, 1969, 1, str. 75–90. — M. Franičević: Čakavski pjesnici renesanse. Zagreb 1969, 121–182. — T. Maroević: Svjedočanstvo o grobu Petra Hektorovića. Mogućnosti, 16(1969) 6, str. 707–712. — A. Mladenović: O novom izdanju književnog stvaralaštva Petra Hektorovića. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1969, XXXV/1–2, str. 114–127. — N. Račić: O nekim Hektorovićevim natpisima. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik (Novi Sad), 17(1969) 2, str. 240–252. — L. Županović: Napjevi iz Hektorovićeva »Ribanja« u svjetlu suvremene muzikološke interpretacije. Zvuk, 1969, 100, str. 477–496. — Zbornik radova o Petru Hektoroviću. Kritika, 3(1970) br. 6. — J. Bezić: Etnomuzikološki osvrt na napjeve iz Hektorovićeva »Ribanja«. Zvuk, 1970, 104–105, str. 218–222. — N. Račić: Lokalitet Tvrdalj i Hektorovićeve misaone preokupacije na uklesanim natpisima. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 12(1970) str. 205–275. — Z. Wagner: Ze studiów nad językiem Petra Hektorovicia. Wrocłav—Warszawa 1970. — J. Teutschmann: Petar Hektorović (1487–1572) und sein »Ribanje i ribarsko prigovaranje«. Wiener slavistisches Jahrbuch (Wien—Köln—Graz), 7(1971). — J. Vončina: Traganje hvarskog kruga. Croatica, 2(1971) 2, str. 101–133. — R. Bogišić: Die ältere kroatische Literatur von den Anfängen bis zum 15. Jahrhundert. (Pogovor knjizi Die ältere kroatische lyrische Dichtung). Zagreb 1972, 75–100. — Ž. Puratić: neki prepjevi i preradbe Ovidijevih pjesama u hrvatskoj književnosti. Živa antika (Skopje), 22(1972) str. 217–244. — T. Maroević: Hektorović kao prevodilac. Hvarski zbornik, 1(1973) str. 252–262. — J. Torbarina: Petar Hektorović. Zbornik Zagrebačke slavističke škole, 1(1973) 1, str. 82–102. — F. Čale: O jedinstvu nadahnuća u »Ribanju i ribarskom prigovaranju« (predgovor). Zagreb 1974, 19762, 5–18. — M. Franičević, F. Švelec i R. Bogišić: Od renesanse do prosvjetiteljstva. Povijest hrvatske književnosti, 3. Zagreb 1974. — Š. Vučetić: Hektorovićev spjev. Republika, 31(1975) 7/8, str. 835–847. — Otkupljeni rukopisi Marulića i Hektorovića. Matica, 26(1976) 9, str. 36. — N. Kolumbić: Ustanak Matija Ivanića i stupanj građanske svijesti hvarskih renesansnih pjesnika. Zadarska revija, 25(1976) 3/4, str. 161–176. — M. Nikolanci: Petra Hektorovića »inojezične sitnice«. Hvarski zbornik, 4(1976) str. 345–355. — R. Bogišić: Mavro Vetranović i Petar Hektorović. Dubrovnik, 20(1977) 4, str. 39–54. — I. Frangeš: Drevni glasi. Forum, 16(1977) 3, str. 319–373. — Š. Jurić: Novo o Petru Hektoroviću. Periodični izvještaj Centra za zaštitu kulturne baštine komune hvarske, 1977, 86, str. 6–7. — M. Kolumbić-Šćepanović: Hektorovićeva prebivališta. Hvarski zbornik, 6(1978) str. 251–258. — M. Tomasović: Hrvatska renesansna književnost u evropskome kontekstu. U: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Zagreb 1978, 167–192. — J. Vončina: Novopronađena Hektorovićeva pjesnička poslanica. Forum, 17(1978) 3, str. 322–330. — N. Kolumbić: Hrvatska književnost od humanizma do manirizma. Zagreb 1980, 245–252. — S. Plančić: Tursko paljenje dijela Hektorovićeva Tvrdalja. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1980, 21, str. 442–448. — Isti: Inventar arhiva Hektorović, 1–3. Stari Grad 1980–1984. — L. Županović: Stoljeća hrvatske glazbe. Zagreb 1980, 52–56. — M. Franičević: Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb 1983, 380–398. — R. Bogišić: O poeziji Hvarana u 16. st. Dani hvarskog kazališta, 13. Split 1987, 144–148. — Isti: Tragovima starih. Split 1987, 29–30. — I. Frangeš: Povijest hrvatske književnosti. Zagreb—Ljubljana 1987, 63–66. — N. Kolumbić: Petar Hektorović i hvarska renesansna sredina. Mogućnosti, 35(1987) 11/12, str. 1068–1081. — P. Pavličić: Kojoj književnoj vrsti pripada Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje? Croatica, 18(1987) 26/28, str. 99–118. — Isti: Što je Marulić Zoraniću, a što Hektoroviću. Mogućnosti, 35(1987) 3/4, str. 255–267. — T. Raukar: Hvarsko društvo u XVI st. Dani hvarskog kazališta, 13. Split 1987, 42–53. — F. Švelec: Petar Hektorović (1487–1572). Mogućnosti, 35(1987) 11/12, str. 1061–1067. — J. Vončina: Problematika Hektorovićeva jezika. Ibid., str. 1082–1088. — R. Bogišić: Petar Hektorović – pjesnik. Forum, 26(1988) 9/12, str. 431–436. — M. Gamulin: Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu na Hvaru. Zagreb 1988. — K. Moskatelo: Petar Hektorović. Marulić, 21(1988) 1, str. 72–76. — G. Nikšić: Nove spoznaje o Hektorovićevom Tvrdalju. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1988, 27, str. 195–211. — M. Brandt: Hektorovićev svjetonazor. Hrvatska revija, 41(1991) 3/4, str. 390–398. — A. Menac: Frazeologija Hektorovićeva »Ribanja i ribarskog prigovaranja«. Senjski zbornik, 18(1991) str. 101–107. — N. Anzulović: O biblioteci Petra Hektorovića (1487.–1572.) i Petra Nisitea (1775.–1866.) u Starom Gradu na Hvaru. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1992, 33, str. 529–542. — M. Machiedo: Hodočašće i ludizam. U: Hrvatsko-talijanski književni odnosi, 3. Zagreb 1992, 313–324. — M. Kožić: O važnosti Petra Hektorovića i njegova putopisnog spjeva »Ribanje i ribarsko prigovaranje« za povijest hrvatske etnologije. Studia ethnologica croatica, 6(1994) str. 199–213. — T. Maroević: Književnost otoka Hvara. U: Otok Hvar. Zagreb 1995, 406–419. — M. Petrić: Kulturno-umjetničke zbirke, muzeji i galerije otoka Hvara. U: Otok Hvar. Zagreb 1995, 439–448. — M. Kombol i S. P. Novak: Hrvatska književnost do narodnog preporoda. Zagreb 1996, 112–124. — B. Šišić: Prilog uređenju vrta uz dvorac hvarskog pjesnika Petra Hektorovića (1487.–1572.) u Starom Gradu na otoku Hvaru. Dubrovnik, 7(1996) 2, str. 208–224. — M. Bujić: Muzika, etos i prošlost u Hektorovićevu Ribanju i ribarskom prigovaranju (pogovor). U: Ribanje i ribarsko prigovaranje složeno po Petretu Hektoroviću – Fishing and Fishermen’s Conversations by Petar Hektorović. Stari Grad 1997, 141–158. — E. D. Goy: Hektorović i njegovo »Ribanje« (predgovor). Ibid., str. 5–18. — N. Petrić: Između pera i mača (pogovor). Ibid., str. 177–188. — S. P. Novak: Povijest hrvatske književnosti, 2. Zagreb 1997. — M. Muhoberac: Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića (predgovor). Zagreb 1998, str. VII–XXV. — M. Stojević: Petar Hektorović atipični renesansni majstor. U: Robinja – Ribanje i ribarsko prigovaranje. Varaždin 1999, 52–56. — V. Palaček: Hektorovićeva dopuna oporuke predana NSB-u. Slobodna Dalmacija, 58(2001) 15. VI, str. 21.
Nikica Kolumbić (2002)