KUŠEVIĆ (Kussevich, Kushevich, Kussevics, Kusseuich, Kwssewich), plemićka obitelj (XVII–XX. st.). Podrijetlom su vjerojatno iz plemićke općine Orlovac kraj Karlovca, gdje se Andrija spominje u glagoljskoj ispravi iz 1496. Drugi Andrija navodi se kao podložnik na ozaljskom vlastelinstvu (sučija Orlovac) 1642. Hrvatsko-ugarsko plemstvo podijeljeno je Petru (rođ. oko 1631), arkebuziru iz Mekušja kraj Karlovca, 1676 (potvrđeno te godine na Hrvatskom saboru). Nikola je oko 1715. bio jedan od zapovjednika vlaških jedinica u Karlovačkom generalatu, sljedeće se godine spominje kao vlasnik imanja Gradac kraj Karlovca, a 1719. kao povjerenik Karlovačke krajine. Baltazar je oko 1736. bio krajiški kapetan. Visoke državne službe prvi je u obitelji obnašao pravnik i poduzetnik → FRANJO, koji je znatno povećao obiteljske posjede (Trešćerovac i Trešćeno kraj Ozlja, Gornja Švarča kraj Karlovca) te bio zakupnik samoborskoga vlastelinstva. Plemićki sudac u Samoboru i Zagrebu Sigismund (1720–1802) imao je sinove pravnika i političara → JOSIPA i Ladislava (1778–1860) te kćeri Konstanciju (1774–1858), majku A. Mihanovića, i Katarinu (1779–1835), baku K. Š. Gjalskoga. Ladislav je bio pukovnik i zapovjednik 37. pješačke pukovnije, 1834. general-bojnik, a 1844. počasni podmaršal. Josip je kraljevsko-palatinskom donacijom 1824, posljednjom te vrste u Hrvatskoj, dobio posjed Malu Mlaku. Imao je sinove generala → MILANA, Marcela (1809–1848), političara → AURELA i Valerija (u. 1826). Milan je sa suprugom Marijom Bedeković, nasljednicom dvorca Jalžabet kraj Varaždina, imao sina Ivu (1837–1903), koji je po supruzi Nataliji Bužan stekao dvorac Vidovec u varaždinskom kraju. Marcel je bio grenadirski kapetan, smrtno ranjen 22. III. 1848. za ustanka u Milanu. Od njegove djece istaknuli su se građevinski inženjer → MARCEL i kiparica Hermina (→ FERIĆ). Osim navedenih nekretnina, obitelj je posjedovala i kuriju Bistrac kraj Samobora te kuće i palače u Zagrebu (Ćirilometodska ul., kbr. 3; Matoševa ul., kbr. 4), a do druge pol. XIX. st. imala je patronat nad župom Odra kraj Zagreba i pripadnom kapelom sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Vrijednu obiteljsku knjižnicu, koja se do 1959. nalazila u Maloj Mlaki, a danas je cjelina u NSK, većinom su skupili Franjo i Josip. Gradivo o Kuševićima dijelom se čuva u obiteljskom fondu u DA u Varaždinu.
LIT.: I. Nagy: Magyarország családai czímerekkel, 6. Pest 1860, 517. — R. Lopašić: Karlovac. Zagreb 1879, str. I. — Isti: Spomenici Hrvatske krajine, 3. Zagreb 1889. — Isti: Hrvatski urbari, 1. Zagreb 1894. — I. Bojničić: Popis plemića proglašenih na Saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije g. 1557–1848. Zagreb 1896, 19. — Isti: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 100. — E. Laszowski: Povjesni spomenici plem. općine Turopolja, 4. Zagreb 1908. — Isti: Grad Ozalj i njegova okolina. Zagreb 1929, 10. — V. Noršić: Samobor-grad. Samobor 1942, 118, 122, 126. — B. A. Krčelić: Annuae ili Historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Zaključci Hrvatskog sabora, 1–12. Zagreb 1958–1980. — L. Dobronić: Zagrebački Gornji grad nekad i danas. Zagreb 1967, 20, 24, 122. — Povijesni spomenici grada Zagreba, 20. Zagreb 1971. — M. Schneider: Portreti 1800–1870 (katalog zbirke). Zagreb 1973. — J. Adamček i I. Kampuš: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — Hrvatske kraljevinske konferencije, 1–5. Zagreb 1985–1993. — N. Plavšić-Gojković: Malo poznata kurija Mala Mlaka i njen povijesni park na tlu Novoga Zagreba. Zelenilo grada Zagreba (zbornik). Zagreb 1990, 34–36. — M. Obad Šćitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb 1991. — N. Plavšić-Gojković: Protonotar Josip Kušević i njegovi najistaknutiji potomci. Kaj, 24(1991) 5/6, str. 79–94. — L. Dobronić: Slobodni i kraljevski grad Zagreb. Zagreb 1992. — I. Veić: Samoborski povijesni vrtovi i perivoji. Kaj, 29(1996) 5/6, str. 74. — J. Oslaković: Iz Samoborskog gorja. Samobor 1999. — I. Jurković: Raseljena plemićka obitelj za osmanske ugroze: primjer Berislavića de Werhreka de Mala Mlaka. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 21(2003) str. 166. — Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 1607.–2007. Zagreb 2007.
Tin Pongrac (2013)
