DOMINIS

traži dalje ...

DOMINIS, plemićka obitelj na otoku Braču. Prvotno prezime Gospodnetić, koje je jedna grana promijenila potkraj XVI. st. u Dominis (de Dominis), neke grane nose i danas. U popisu bračkog plemstva iz 1657 (objavio A. Ciccarelli), navedeni su s oblikom prezimena Dominis alias Gospodnetich; taj i slični oblici (Gospodnetich sive Dominis, Dominis vulgo Gospodnetich) zabilježeni su i u XVIII. st. U bračkim se dokumentima Gospodnetići i Dominisi ne razlikuju i drže se za jedinstvenu obitelj istog podrijetla, o kojem nema pouzdanih podataka u povijesnim izvorima. Tako se po obiteljskoj predaji navodi da potječu iz Bosne od roda Šimrakovićâ iz plemena Krstić (V. A. Duišin). J. Bufalis u svom djelu o obitelji Commentario e gieneoloia della nobil famiglia de Dominis dalla Brazza V:C (rkp. iz 1768, Arhiv HAZU, sign. Brački 1 CO II) bilježi obiteljsku predaju o pretku koji je u XIV. st. doselio s otoka Raba. Pretpostavlja se da su prvotno bili nastanjeni u Gornjem Humcu (A. Jutronić), odakle su preselili u Dol, gdje se spominju od početka XVI. st. i gdje su nastanjeni i danas. U Pučišćima su Gospodnetići prvi put zabilježeni 1574, a u XVIII. st. tamo su nastanjene tri obitelji Dominis i jedna Dominis detto Barbich (1795). Plemići Gospodnetići spominju se u Postirima 1584, a 1727. zabilježeni su kao Gospodnetich sive Dominis te poslije Dominis. Odbačeno je tumačenje (Duišin) da ih je u Postira s Raba preselio splitski nadbiskup Markantun de Dominis. Gospodnetići koji su u kasnije doba nastanjeni u Postirima ne pripadaju toj plemićkoj obitelji (Jutronić). Gospodnetići se 1593. spominju u Pražnicama, u Gornjem Humcu nastanjeni su od XVII. st. do oko 1802, u Selcima spominju se 1747, a Dominisi u Bolu od XVIII. st. Različite obiteljske grane imale su na otoku zemljišne posjede i stada ovaca. Javljaju se i u javnom životu. Prvi se spominje Jakov Gospodnetićiz Dola 1515. te ponovno 1519. kao svjedok. God. 1540. suci za Škrip i Dol bili su Ivan (u siječnju) i Pavao Gospodnetić (u ožujku), a Nikola Gospodnetićspominje se 1592. kao svjedok. Potkraj XVI. st. djeluje kipar → PAVAO GOSPODNETIĆ. Dominik Gospodnetić, zvan Donko (Donković), iz Dola imao je sina Jerolima (1577–1647) koji je prvi svoje prezime počeo pisati Dominis (de Dominis), a njegov primjer slijedile su i neke druge obiteljske grane. On se spominje 1629. kao branitelj (defensor) bračke komune, 1637. član je Malog vijeća (Consiglio secreto), a bio je i brački kancelar. God. 1632. sastavio je inventar svojih posjeda (Catastico overo Inuentario delli beni stabili di me Girolamo de Dominis...; Bufalis ga je priložio svom djelu o obitelji). God. 1608. bio je kum na krštenju budućega bračkog pjesnika I. Ivaniševića, prijatelja njegova sina pjesnika → DOMINIKA DOMINISA. Drugi Jerolimov sin Pavao (umro 1672) bio je kancelar komuna Hvar i Korčula, a istu dužnost obavljao je i na Levantu i u Moreji (Peloponez). I njegov brat Frano Alviz (umro prije 1688) bio je kancelar u Dalmaciji, Istri, Italiji, Moreji i na Levantu. Njegov sin Jerolim (rođen 1644), kojem je krsni kum bio pjesnik Ivanišević, bio je djed Franke, majke J. Bufalisa. U XVII. st. s prezimenom Dominis spominju se branitelji bračke komune Jerolim Nikolin (1629), Mihovil (1637, 1643), Pavao (1647), Frano Vickov (1647), Ivan Dominik (1670, 1672, a 1694. kao »coadjutore nel generalato«) i Jerolim (1670). Istu dužnost obavljao je i Jerolim Markov Gospodnetić (1637). Jerolim Franov Gospodnetićbio je 1637. kamerlengo bračke komune; iste je godine bio Jerolim Alvizov Gospodnetićsudac u Dolu i Frano Vickov Dominis sudac u Postirima, a Frano Jerolimov i Jerolim Dominikov Dominis te Marko Jerolimov Gospodnetićbili su članovi Malog vijeća. Jerolim Dominis bio je 1655. »coadjutore nel generalato«, a Pavao Gospodnetić1681. pučki povjerenik. Svećenik Petar Dominis (1654–1728) iz Pučišća natjecao se 1701. za položaj povaljskog opata, ali je izabran Ivan Cvitanić. Mletački knez na Braču (10. II. 1702) i generalni providur u Zadru (31. I. 1706) priznali su valjanim Petrov izbor. Spor je završio tek oko 1713. Cvitanićevim izborom. Petar je napisao spise Storia della famiglia Statileo (1697) i L’idea della Brazza (1705), koji nisu sačuvani. Rukopis o Braču, Petrov autograf, nestao je zajedno s knjižnicom zadarske gimnazije u II. svjetskom ratu. Za taj spis rečeno je da je pisan »con stile inornato« (Š. Ljubić), a kritički je o njemu pisao V. Brunelli. Djelo je bilo zanimljivo zbog topografskih podataka i onih s područja kulturne povijesti (posebno o nestalim arhitektonskim spomenicima) i arheologije te o istaknutim Bračanima i bračkim legendama. U poč. XVIII. st. djeluje brački notar Nikola de Dominis (oko 1704). God. 1724. sudačku službu obavlja Ivan Gospodnetić, a 1731/32. Ivan Nikola Dominis suprotstavlja se u plemićkom vijeću komune postupcima tadašnjega bračkog kneza Zuanna Antonija Barbara. U XIX. st. spominje se kapetan Pavao Gospodnetić (1810). Ivan Dinko Dominis jedan je od osnivača Javne dobrotvornosti u Postirima 1839. Pavao Dominis, svećenik u Postirima i Pučišćima, bio je 1861. potpisnik predstavke dalmatinskih intelektualaca i svećenika o sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom upućene Kraljevskom dikasteriju za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju u Beču. Istodobno se općina Postira, u kojoj su na vlasti bili predstavnici obitelji Dominis, Hranuelli i Lazaneo, izjasnila za autonomiju Dalmacije. Potkraj XIX. i na poč. XX. st. mnogi Gospodnetići iz Dola sele u Kaliforniju i Argentinu, a oni iz Postira u Čile. I Dominisi iz Bola i Dola u to vrijeme odlaze u Argentinu, SAD i Čile. Neke su obitelji nakon II. svjetskog rata optirale za Italiju. Potomci obitelji žive u današnje doba na Braču i u drugim dijelovima Hrvatske. — U Dolu se nalazi utvrđeni obiteljski dvor (Gospodnetićev dvorac) s kamenim grbom iz doba baroka. — Dokumenti o obitelji pohranjeni su u Arhivu HAZU u Zagrebu u zbirci Archivalia Brattiensia, koju je M. B. Vrsalović oporučno darovao HAZU (u grupi Kodeksi i grupi Acta).

LIT.: Obitelj. — A. Ciccarelli: Osservazioni sull’isola di Brazza e sopra quella nobiltà. Venezia 1802, 52–53, 245–247, 255–256. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, 111. — K. Kadlec: Statut i reformacije otoka Brača. Zagreb 1926. — V. A. Duišin: Jesu li Dominis Gospodnetić? Glasnik heraldike, 1(1937) 1, str. 5. — Isti: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 280–281. — A. Jutronić: Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1950, 34, str. 12, 133, 135–136, 148–151, 157–159, 174, 179, 187–189, 196. — Isti: Prilog poznavanju veza Bračana s drugim otočanima i primorcima. Ibid., 1953, 36, str. 118. — Isti: Vicko Prodić i njegova »Cronica dell’isola delle Brazza«. Starine, 1955, 45, str. 348. — Isti: Prilog poznavanju veza Splita s Bračanima. Brački zbornik, 1957, 3, str. 34, 42, 47. — Isti: Ivan Ivanišević (1608–1665) i knjige vizitacija u Hvaru. Starine, 1962, 51, str. 159, 162, 164, 193. — Isti: »Commentario e gieneoloia« Jerolima de Buffalisa o dolskoj obitelji Gospodnetić-Dominis iz god. 1768. Ibid., 1966, 53, str. 135–174. — D. Vrsalović: Povijest otoka Brača. Brački zbornik, 1968, 6, str. 10–11, 14, 165, 188, 198, 206, 229, 245, 283, 348, 371. — A. Jutronić: Iz kulturne prošlosti Brača. Split 1970, 64, 70–71. — K. Derado i I. Čizmić: Iseljenici otoka Brača. Brački zbornik, 1982, 13, str. 302, 316–317, 367. — Petar Dominis (1654–1728). — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 120. — V. Brunelli: Andrea Ciccarelli. Scintille, 3(1888–89) 15, str. 1–2. — I. Ostojić: Benediktinska opatija u Povljima na otoku Braču. Split 1934, 22, 97–99. — A. Jutronić: Petar Dominis o zakopanom bračkom blagu. Slobodna Dalmacija, 12(1954) 2. X, str. 94. — Isti (A. J.): Brački rukopisi u bivšoj zadarskoj gimnaziji. Brački zbornik, 1957, 3, str. 268. — Isti (A.J.): Dominis Petar. Ibid., str. 266. — Isti: Petar Dominis (1654–1728) i njegov rukopis o Braču. Mogućnosti, 17(1970) 8, str. 924–927. — Pavao Dominis (1861). — G. Novak: Povijest Splita, 3. Split 1965.
 
Lovorka Čoralić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DOMINIS. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dominis-brac>.