IVANIŠEVIĆ (Ivanišević Kukoč, Kukoč), splitska obitelj poljičkoga podrijetla. Sa splitskom plemićkom obitelji Ivanišević (Giovanizio) veže ih samo podrijetlo iz istoga kraja. Prvotno su se nazivali Kukoč (Cucoc, Cucoz), kako su u splitskim dokumentima prvi put i zabilježeni 1575. Ondje su se nastanili nakon kuge 1606; prvi se 1612. spominje Ivan, vjerojatni utemeljitelj obitelji. Moguće je da su Jerolim i Lovre, koji su se u Splitu oženili 1617. odn. 1625, bili njegovi sinovi (uz Lovru se spominje otac Ivaniš). Jerolim i njegovi potomci bili su nastanjeni u splitskom predgrađu Lučcu, a Lovrini u predgrađu Dobrom. Obje su se grane služile prezimenom Kukoč (Kukočević) do 1667, otada se Jerolimovi potomci počinju nazivati Ivanišević rečeni Kukoč (tako je 1696. zabilježen Antun), ili samo Ivanišević, dok se Lovrini potomci još neko vrijeme nazivaju samo Kukoč te se i poslije češće služe tim prezimenom. Prema popisima stanovnika Splita iz XVIII. st., 1741. u Lučcu su nastanjene dvije obitelji Kukoč i pet obitelji Ivanišević; 1742. i 1750. Kukoči su nastanjeni i u Velom Varošu, a Ivaniševići u Lučcu i Manušu; 1776. u Lučcu su nastanjeni Ivaniševići zvani Kukoč, jedna obitelj Ivaniševića zvanih Batina (u Lučcu su imali više nadimaka) te više Ivaniševića. Jednoj od grana pripadao je obrtnik Matija, koji se spominje u popisu iz 1798. U splitskom zemljišniku iz 1832. zabilježeno je 79 pripadnika obitelji, koji su uglavnom bili težaci, ali su obrađivali i vlastite posjede; pokoji je u Lučcu bio kovač, pomorac i postolar, a u Dobrom zidar. Od XIX. st. bavili su se i trgovinom i drugim djelatnostima te su se počeli školovati. U splitskoj su Klasičnoj gimnaziji maturirali 1840. Ivan i 1843. Petar. U pol. XIX. st. u državnoj su službi bili Paško, 1859. asistent u Carinskom uredu u Splitu, i Toma, aktuar preture u Supetru. U to se doba jedna obiteljska grana ponovo počinje služiti prezimenom Kukoč, dodajući mu katkad nadimak Petraello (prema Petru Kukoču, sinu Frane, koji je u vrelima zabilježen 1782). Pripadnici obitelji iseljivali su iz Splita, pa ih se može naći u drugim dalmatinskim mjestima (u literaturi je dokumentirano njihovo doseljivanje na Pelješac). God. 1881. spominju se Ivaniševići Kukoči u Lučcu kao narodnjaci. Leopold je u prvoj pol. XX. st. bio kanonik, a oko 1925. i dekan Kaptola Splitsko-makarske biskupije. Njegovi su suvremenici bili Ivan (1877–1949), građevinski poduzetnik u Splitu, i → VJEKOSLAV, građevinar i športski djelatnik. U novije doba djeluju trgovac Ante (1908–1975), drvorezbar i kipar → ANTE te povjesničar umjetnosti i konzervator → MILAN, dok najmlađemu naraštaju pripadaju pjesnikinja Đurđica (rođ. 1951) i športaši Toni Kukoč (rođ. 1968) i Goran Ivanišević (rođ. 1971).
LIT.: Obitelj. — A. Jutronić: Split u pismima generala Leonarda Foscola. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 1965, 5, str. 197. — G. Novak: Povijest Splita, 3. Split 1965, 355. — Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu 1817–1967. Split 1967, 99. — D. Božić-Bužančić: Prilog poznavanju stanovništva Splita u XVIII stoljeću. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 8(1974) str. 163, 177–178, 181–183, 198–199, 201, 218–219, 230. — Š. Jurišić: Jadransko iverje 1882–1941. Split 1985, 13. — N. Bezić-Božanić: Župa sv. Petra na Lučcu u 19. stoljeću. Kulturna baština, 16(1991) 21, str. 141, 142, 144, 146. — M. N. Kuzmanić: Podrijetlo pučanstva Lučca i Manuša. Poljica, 20(1995) 20, str. 209, 211. — N. Vekarić: Pelješki rodovi, 1. Dubrovnik 1995, 276–277. — A. Duplančić: Pučanstvo splitskih predgrađa Lučca i Manuša u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 12(1996) str. 513–515, 517, 520–521, 529, 531. — M. N. Kuzmanić: Porodično stablo Gorana Ivaniševića. Slobodna Dalmacija, 58(2001) 12. VII, str. 61. — Isti (N. Kuzmanić): Split u zemljišniku iz 1832. godine. Ibid., 59(2002) 22. III, str. 62. — Antun. — A. Jutronić: Smrtnost djece u Splitu od g. 1742–1830. Starine, 1957, 47, str. 139. — Leopold. — I. Ostojić: Nadbiskupsko sjemenište u Splitu (1700–1970). Split 1971, 95.
Mario-Nepo Kuzmanić i Tatjana Radauš (2005)
