BATTHYÁNY (Bachyan, Bathian, Bathyan, Bathyany, Battiani, de Bachan), mađarska plemićka obitelj. U hrvatskoj povijesti spominje se prvi put 1401, kad je kralj Žigmund darovao Đuri Batthyányu posjed Sveti Jakob kod Garignice u Križevačkoj županiji (danas Stara Pološćica južno od Bjelovara). God. 1403. potvrdio je Žigmund taj posjed njegovim malodobnim sinovima Albertu Ladislavu i Đuri te iste godine naložio ugarskim i slavonskim vlastima da ga štite od protuzakonita otuđenja, a 1404, naredio Rohovu sinu Ivanu da napusti posjed Sveti Jakob, koji je silom bio zauzeo. Posjedovali su imanja uglavnom u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji: vlastelinstvo Greben, Dišnik, Nove Dvore, Latkovinu, Garignicu, Sveti Jakob, Kristalovec, Tomašicu, Gradišku, Brezovec, neke manje posjede oko Pakraca te Voćin. U XVI st. kad Turci ugrožavaju njihove posjede u Slavoniji, koji postupno bivaju opustošeni, preseljavaju podložnike na svoja velika imanja preko Drave i u Gradišće (Burgenland). Ostalo im je tako samo vlastelinstvo Greben i manji posjedi kod Varaždina – Zamlače, Gajanec i Nedeljanec – te Turnišće u Međimurju. God. 1695. kupuju dio velikog vlastelinstva Ludbreg (cijeli posjed stječu 1715), koje su držali sve do poslije I svjetskog rata. Obiteljska imanja proširio je 1766. → Teodor (1729–1812), osnivač manufaktura i trgovac. Članovi obitelji B. obavljali su mnoge istaknute dužnosti u državnoj službi. Nagli uspon obitelji u Hrvatskoj i Slavoniji, potom u Ugarskoj, započeo je → Baltazarom I (1452–1520), jajačkim banom. Benedikt (?–1529) bio je kraljevski notar i dikator (poreznik) Zagrebačke županije. Baltazar II (1543–1590) bio je istaknuti vojskovođa u borbama protiv Turaka, a → Franjo, → Adam i → Karlo hrvatski banovi. Ludvigu I (1696–1765), ugarskom palatinu, potvrdila je 1742. carica Marija Terezija posjed Ludbreg; on je 1753. dao ukrasiti dvorsku kapelu freskama koje je izradio Mihajlo Peck iz Kanizse. → Adam Venceslav bio je banski namjesnik, a Ignaz (1741–1798), nagyszombathelyski biskup, sakupljač i izdavač zbirke crkvenih pravnih propisa Leges ecclesiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium, pretiskanih više puta između 1785. i 1827. Filip, član hrvatske kraljevinske deputacije u Veroni 1822, dao je 1838. sagraditi novu osnovnu školu u Ludbregu i Svetom Jurju. Kazimir (1807–1854) je autor četrdesetosmaškog proglasa mađarske vlade Krajišnicima, a Ludvig II (1870–1931) guverner Rijeke 1892–1896. Članovi obitelji dobili su naziv barunâ 21. II 1628, grofovâ 16. VIII 1630. a hercegâ 3. I 1764.
LIT.: D. K.: Oglas Kazimira Battyania na graničare Hèrvate i Slavonce. Slavenski jug, 1(1848) 35, str. 137–138; 36, str. 142; 38, str. 150. — Iván Nagy: Magyarország családai czímerekkel és nemzékrendi táblákkal, 1. Budimpešta 1857. — Mór Wertner: A. Magyar nemzetségek a XIV. század közepeig, 2. Temišvar 1892. — Ivan Krstitelj Tkalčić: Povjesni spomenici Zagreba, 2, 3. Zagreb 1894, 1896. — Ferdo Šišić: Iz arkiva u Körmendu. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, 7(1905) str. 209. — Lajos Thallóczy: Povijest (banovine, grada i varoši) Jajca 1450–1527. Zagreb 1916. — Ferdo Šišić: Nekoliko isprava iz početka XV st. Starine JAZU, 1938, 39, str. 235–236, 241–242. — Baltazar Adam Krčelić: Annuae ili historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Rijeka Zbornik. Zagreb 1953. — Stjepan Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956. — Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1962³. — Vera Zimányi: A Herceg Bathyány család levéltára. Budimpešta 1962. — Ista: Der Bauernstand der Herrschaft Güssing im 16. und 17. Jahrhundert. Eisenstadt 1962. — Šime Jurić: Jugoslaviae scriptores latini recentioris aetatis, 2. Zagreb 1971. — Josip Adamček: Vlastelinstvo Greben. Kaj, 6(1973) 4/5, str. 17. — Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata. Zagreb 1973², IV, 91; V, 124, 190, 225, 256, 277, 308, 345, 380, 432, 439, 445, 451, 571, 572. — Josip Adamček i Ivan Kampuš: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — Josip Adamček: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Zagreb 1980. — Marija Winter: Ludbreški grad i njegovi gospodari. Podravski zbornik, 1980, str. 364–369.
Mladen Švab (1983)
